FHP predlaže organizovanje depandansa

U okviru svoje kampanje za prenošenje arhive Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKTJ) u države bivše Jugoslavije, Fond za humanitarno pravo (FHP) je 18. juna poslao pismo stalnim članicama Saveta bezbednosti UN i podsekretaru za pravna pitanja i pravnom zastupniku UN Nicolas Michelu, pozivajući ih da podrže FHP da postane depandans budućeg arhiva Haškog tribunala.


Share

Predsednik Srbije da zaštiti Lakića Đorovića

Fond za humanitarno pravo (FHP) se, drugi put ove godine, obratio pismom predsedniku Srbije Borisu Tadiću, sa molbom da zaštiti potpukovnika Lakića Đorovića, koji je od 2000. godine, kada je počeo javno da govori o zločinima na Kosovu za vreme oružanog sukoba, izložen pretnjama po život i sigurnost njegove porodice, ponižavanju i maltretiranju.

Share

Bilten: Bivši pripadnik JNA u istrazi u vezi sa ratnim zločinom

Dana 30. maja 2007. Veće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu donelo je odluku da sprovede istragu protiv 12 osumnjičenih za zločin u Lovasu, u istočnoj Hrvatskoj, 1991.

Share

Tužba zbog torture u Sandžaku

Fond za humanitarno pravo podneo je danas Prvom opštinskom sudu u Beogradu tužbu za naknadu štete protiv Republike Srbije u ime Murata Pepića iz Tutina kojeg su trojica pripadnika OUP-a Tutin pretukli u januaru 2002. godine.


Share

Bilten: Glas žrtava Čelebića

Fond za humanitarno pravo je 24. februara, a u saradnji sa Outreach programom MKTJ i uz finansijsku prodšku Saveta Evrope, organizovao konferenciju Čelebići 1992: Van svake sumnje u Beogradu.

Share

Tužba protiv Srbije zbog ubistva Mušana Husovića

Fond za humanitarno pravo (FHP) je 26. aprila 2007. godine u ime Emine Muratović, Zahide Rovčanin, Rašide Kaltak, Mevle Berbo, Ramize Arbak, Džemile Čalaković i Huseina Husovića podneo tužbu za naknadu nematerijalne štete protiv Republike Srbije zbog odgovornosti države za ubistvo njihovog oca Mušana Husovića, koje su izvršili pripadnici VJ u selu Kukurovići 18. februara 1993. godine.

Share

Republika Srbija mora da obelodani dokumenta sa zaštićenim delovima

Presuda Međunarodnog suda pravde (MSP), kojom je Republika Srbija oslobođena odgovornosti da je izvršila genocid u Srebrenici i BiH, duboko je uznemirila žrtve i zabrinula demokratsku javnost u državama naslednicama bivše Jugoslavije, pre svega zbog toga što javno znanje o ulozi i umešanosti Srbije nije dobilo sudsko priznanje.

Share

Dokumentarni film Fonda za humanitarno pravo – Škorpioni, spomenar

„U stvari, to je bila ta jačina Škorpiona, zato što smo svi bili rodbinski vezani. […] Rodbinski smo bili vezani i po tome što smo živeli jedan pored drugog i zajedno se školovali.” – kaže Duško Kosanović – Sova, bivši pripadnik Škorpiona.

Share

Nakon presude Međunarodnog suda za pravdu, dana 26. februara ove godine, više odgovornih evropskih političara izjavilo je kako će Evropska zajednica ponovo započeti pregovore sa Srbijom vezano za njenu kandidaturu za priključenje.

Dana 26. februara Međunarodni sud za pravdu (CIJ) izrekao je presudu na tužbu koju je Bosna i Hercegovina podnijela protiv Srbije za zločine počinjene tokom rata 1992-1995. godine

Share

Bilten:Presuda Škorpionima je politički motivisana

Presuda Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu optuženim pripadnicima Škorpiona za ubistvo šest bošnjačkih civila u Trnovu, u BiH, u julu 1995. godine, objavljena 10. aprila 2007. godine, nije zasnovana na zakonu i činjenicama utvrđenim tokom dokaznog postupka.

Share