Izveštaj Saveta Evrope: Negiranje ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji strategija političara za ostanak na vlast

Strazbur, Vašington —  Hiljade osumnjičenih za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije još nije procesiurano, veliki broj predmeta je na čekanju, dok nastojanja u dostizanju pravde usporavaju, jedan je od zaključaka izveštaja komesarke Saveta Evrope za ljudska prava Dunje Mijatović pod nazivom “Suočavanje sa prošlošću za bolju budućnost”.

“Trenutna klima negiranja ratnih zločina i glorifikovanja ratnih zločinaca je nepovoljna za efektivno utvrđivanje državne odgovornosti. Zaštita svedoka i propisi o amnestiji i dalje su izazov. Jedna od ključnih prepreka pravdi je i minimalna ili nepostojeća pravosudna saradnja između nekih zemalja, što uključuje i njihovo odbijanje da izruče sopstvene državljane koji i dalje uživaju nekažnjivost, ponekad zahvaljujući činjenici da imaju dvojna državljanstva zemalja regije”, precizirano je u tekstu izveštaja čija je namena da ukaže na put pravde, mira i društvene kohezije u regiji bivše Jugoslavije – kako je precizirano njegovim podnaslovom.

Prikriveno pomirenje: kako ljudi razgovaraju o ratnim zločinima

Prikaz knjige Denise Kostovicove „Prikriveno pomirenje: kako ljudi razgovaraju o ratnim zločinima“ (Reconciliation by Stealth: How People Talk about War Crimes, Cornell University Press, 2023)

Jasna Dragović – Soso

Kada je u pitanju postkonfliktni Balkan, publikacije iz oblasti tranzicione pravde su brojne. Region je bio, kao što smo Eric Gordy i ja primetili pre više od 10 godina, prava „laboratorija inicijativa o tranzicionoj pravdi“, iako mislim da bi bilo pošteno reći da je pažnja javnosti najviše bila usmerena na Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. U tom kontekstu, vredi napomenuti da je u poslednjih nekoliko decenija bilo i nekoliko inicijativa komisija za istinu, na nacionalnom i lokalnom nivou, a pre svega je postojala regionalna inicijativa koju je pokrenula Koalicija za REKOM, poznata kao mreža od preko 2.000 organizacija civilnog društva i pojedinaca. Od svih ovih raznih inicijativa, REKOM je bio daleko najoriginalniji i ujedno najodrživiji projekat – vođen u rasponu više od jedne decenije, uključujući, kako se primećuje u „Prikrivenom pomirenju“, godine konsultacija sa različitim zainteresovanim stranama širom regiona. Stoga je izazvalo prilično interesovanje i akademska istraživanja koja su proizvela različite procene procesa i uticaja projekta. Kako pozicionirati knjigu Kostovicove u ovoj literaturi?

Milatović se u ime Crne Gore izvinio porodicama žrtava deportacije iz 1992.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izvinio se u ime države porodicama stradalih u zločinu deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. godine.

Milatović se 30. avgusta sastao sa predstavnicima nevladinih organizacija koje se bave ratnim zločinima i Alenom Bajrovićem, čiji je otac Osman Bajrović stradao 1992. godine. Tijelo Bajrovića nikada nije pronađeno.

“Alene, u ime Crne Gore želim da se izvinim tebi i tvojoj porodici za zločin u kome je stradao tvoj otac, ali i brojne druge nevine žrtve. Kao društvo se moramo suočavati sa istinom, posebno onda kada je ona mračna i nadam se da se više nikada ništa slično neće dogoditi”, kazao je Milatović u razgovoru sa Bajrovićem.

Predsjednik je takođe naglasio jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti, čije posljedice, kako je kazao, i danas opterećuju crnogorsko društvo.

Nataša Kandić za Danas: Nije do „Oluje“ došlo samo zahvaljujući odgovornosti Hrvatske, ima tu odgovornosti i Srbije

Ona podseća da u Prijedor, opštinu i mesto, gde je ubijeno preko 3.000 ljudi, mahom muslimana i Hrvata, niko iz Srbije nije otišao da oda počast žrtvama koje su počinile srpske snage.

Kandić ističe da se odluka da komemoracija žrtvama „Oluje“ bude baš u Prijedoru, po njenom mišljenju, ne temelji na nekoj dobroj nameri, .

„Ne verujem da bi oni koji su bili primorani da napuste Hrvatsku mogli da misle da je Prijedor pravo mesto za obeležavanje“, ukazuje Kandić.

‘Ružna predstava u Prijedoru u kojoj počast neće dobiti nijedna žrtva’

Koja poruka se šalje iz Prijedora: Pijetet srpskim žrtvama ili so na ranu Bošnjacima i Hrvatima?

Šta govori obeležavanje ‘Oluje’ u Prijedoru?

Drska komemorativna farsa – tako obeležavanje godišnjice “Oluje” u Prijedoru vidi Marko Milosavljević iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava u Beogradu.

Vlasti Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), kao i Srpska pravoslavna crkva, obeležiće 4. avgusta Dan sećanja na stradale i prognane Srbe u hrvatskoj akciji “Oluja” u Prijedoru u Bosni i Hercegovini.

Prijedor je grad u RS-u u kome su tokom rata 90-ih godina srpske snage počinile brojne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima.

Nataša Kandić za “Avaz” nakon posljednjih napada na nju: Političari su uništili empatiju prema žrtvama

Kandić: Odluka da Dan sjećanja na žrtve akcije Oluja bude obilježen u Prijedoru politički i civilizacijski neprihvatljiva

Odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, patrijarha Porfirija i predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, da Dan sjećanja na žrtve hrvatske akcije Oluja, ove godine bude održan u Prijedoru, izazvala je brojne negativne reakcije u javnosti.

Sociološkinja i aktivistkinja za ljudska prava iz Srbije Nataša Kandić kazala je za Gradsku RTV da je takva odluka politički i civilizacijski neprihvatljiva, imajući u vidu zločine u tom gradu nad više od tri hiljade civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

Ovo još nije kraj – ovo je samo kraj početka