Savetovanja svedoka/žrtava i zastupanje pred sudom: modeli podrške – Izveštaj o realizaciji projekta
Kompletan tekst (Download) (458 KB)
Slučaj Lora: ponovljeno suđenje za ratni zločin pred Županijskim sudom u Splitu
Ocena Regionalnog tima posmatrača: Fond za humanitarno pravo, Beograd i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek…
» » » » »
Prvo suđenje za ratni zločin u Republici Srpskoj – Pravna analiza suđenja u slučaju Matanović
Sudsko veće Okružnog suda u Banja Luci (Republika Srpska, BiH) kojim je predsedavao sudija Duško Bojović, donelo je 11. februara 2005. godine oslobađajuću presudu 11-orici policajaca, bosanskih Srba, za nezakonito pritvaranje katoličkog sveštenika Tomislava Matanovića i njegovih roditelja, u Prijedoru, za vreme oružanih sukoba u BiH (čl. 142 Krivičnog zakona Republike Srpske). Ovo suđenje je jedino suđenje za ratne zločine u Republici Srpskoj…
» » » » »
Suđenje pred Županijskim sudom u Vukovaru za ratni zločin u Borovu
Veće Županijskog suda u Vukovaru izreklo je 13. jula 2004. godine osuđujuću presudu šestorici Srba za krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 120 stav 1 Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske (OKZRH). Jovan Ćurčić je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 15 godina, Miloš Držaić na 11 godina, Mladen Maksimović na 8 godina, a Dušan Mišić, Dragan (Čeda) Savić i Jovica Vučenović na kaznu u trajanju od po 7 godina…
» » » » »
Analiza slučajeva prinudne mobilizacije srpskih izbeglica iz Hrvatske
U leto 1995. godine, tokom akcije hrvatske vojske “Oluja” oko 200,000 Srba napustilo je zbog straha za svoje živote svoje domove u Republici Hrvatskoj i utočište potražilo na teritoriji Republike Srbije. Veliki broj njih je smešten u kolektivne centre i prihvatilišta, dok su se neki od njih privremeno smestili kod rodbine i prijatelja. Na osnovu Konvencije o statusu izbeglica iz 1951. godine, Protokolu uz ovu konvenciju iz 1967. godine kao i Zakonu o izbeglicama Republike Srbije dolaskom na teritoriju Republike Srbije, ova lica su stekla izbeglički status koji im garantuje zaštitu od prisilnog vraćanja u zemlju iz koje su izbegli…
» » » » »
Komandna odgovornost: Savremeno pravo
Doktrina komandne odgovornosti ustanovljena je IV i X Haškom konvencijom iz 1907. godine a prvi put je primenjena nakon I svetskog rata od strane Vrhovnog suda Nemačke na suđenju Emilu Mileru (Emil Muller) u Lajpcigu. Miler je pred ovim sudom osuđen zato što nije sprečio izvršenje zločina, niti kaznio podređene koji su zločine počinili…
» » » » »
Suđenje za ratni zločin: slučaj Sjeverin
U Okružnom sudu u Beogradu 20. januara 2003. godine je počelo suđenje Milanu Lukiću, Oliveru Krsmanoviću, obojici u odsustvu i Dragutinu Dragičeviću i Đorđu Ševiću koji su optuženi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva (član 142 KZ SRJ). Ovo suđenje, poznato kao “slučaj Sjeverin”, po selu odakle su žrtve, viđeno je u javnosti kao test za srpsko pravosuđe i njegovu spremnost da sudi po zakonu i izrekne presudu kojom će pravda biti zadovoljena…
» » » » »
Primedbe na vojno suđenje u Nišu za ratni zločin protiv civila
Vojni sud u Nišu izrekao je 11. oktobra 2002. godine prvu presudu za ratne zločine počinjene tokom oružanih sukoba na Kosovu. Presuda je zasnovana na priznanju bivših vojnika Danila Tešića i Mišela Seregija pred sudom da su početkom aprila 1999. godine u okolini Prizrena ubili a potom spalili tela dvojice neidentifikovanih albanskih civila i priznanju kapetana Rada Radojevića u istrazi da je ubistvo izvšeno prema naredbi oficira bezbednosti potpukovnika Zlatana Mančića. Potpukovnik Mančić je osuđen na sedam godina zatvora, kapetan Radojević na pet godina, vojnik Tešić na četiri i vojnik Seregi na tri godine zatvora…
» » » » »
Otpor – analiza slučajeva
Pokret OTPOR, osnovan je 1998. godine kao studentska organizacija a zatim je prerastao u masovni pokret mladih protiv režima Slobodana Miloševića. Tokom 1999/2000. godine priapdnici MUP Srbije su nezakonito priveli na informativni razgovor preko 2000 članova OTPOR-a, u toku kojih su često bili izloženi torturi. FHP je intervjuisao preko 300 pripadnika OTPOR-a, žrtava nezakonitog hapšenja. Izjave 176 pripadnika OTPOR-a su pomenute u knjizi FHP-a «Otpor u nadležnosti policije», (izdanje 2000)…
» » » » »

