Poziv institucijama u Srbiji da podrže sporazum o Kosovu

Poziv institucijama u Srbiji da podrže sporazum o Kosovu

SaopstenjePredsedniku Republike Srbije,
Vladi Republike Srbije i
Narodnoj Skupštini,

Mi dole potpisane organizacije i pojedinci tražimo od predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, Vlade Republike Srbije i Narodne skupštine da prihvate predloge koji se tiču preduzimanja neophodnih koraka koji vode normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Institucije Republike Srbije i njihovi predstavnici, kao nosioci javnih funkcija, dužni su da svojim građanima i budućim generacijama garantuju punu primenu budućih sporazuma između Kosova i Srbije.

Ovo je istorijska prilika da vlasti u Srbiji i njeni građani prihvate realnost, kao i da se postave temelji za izgradnju dobrosusedskih odnosa Srba i Albanaca koji bi trajno promenili perspektivu čitavog Balkana. Svaka nemogućnost razgovora sa Prištinom ima korene u našoj konfliktnoj prošlosti te je preko potrebno da se rešenja pronalaze radom na uzrocima koji predstavljaju žarišta našeg nerazumevanja i imaju posledice na svakodnevne živote ljudi.


Share

Diskusija: Prošlost nas ne može izlečiti?

Diskusija: Prošlost nas ne može izlečiti?

Proslost-nas-ne-moze-izlecitiStandardizacija sećanja u ime ljudskih prava i postjugoslovenska društva

U svim konfliktnim i postkonfliktnim društvima zagovara se suočavanje sa prošlošću, dužnost sećanja na kršenja ljudskih prava i pravda za žrtve. Ova načela postala su temelji politika sećanja promovisanih u ime ljudskih prava, koje Lea David naziva moralnim sećanjem (moral remembrance). U knjizi „Prošlost nas ne može izlečiti. Propisano sećanje – opasnosti standardizacije u ime ljudskih prava”, prevedenoj u izdanju REKOM mreže pomirenja, David kritički ispituje odnos sećanja i ljudskih prava. Knjiga prati uspon globalnog fenomena memorijalizacije ljudskih prava koji naziva „moralno sećanje”, i istražuje šta se dešava kada se ta agenda sprovede i koje su njene posledice. Na primerima Zapadnog Balkana i Izraela i Palestine, David pokazuje da su dugoročni rezultati ovih napora suprotni od očekivanih i da dolazi do jačanja podela i novih oblika društvenih nejednakosti umesto očekivanog prihvatanja vrednosti ljudskih prava u širem društvu.

Kako se fenomen „moralnog sećanja“ ogleda na postjugoslovenskom prostoru? Koji su rezultati napora i procesa suočavanja sa prošlošću više od tri decenije nakon početka ratova?


Share

Nataša Kandić o događanjima u selu Račak, 24 godine posle

Nataša Kandić o događanjima u selu Račak, 24 godine posle

N1_logoOsnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić ponovila je u emisiji Dan uživo je da je u selu Račak počinjen zločin nad albanskim civilima od strane srpskih bezbednosnih snaga. “Relevanto je šta kažu sudski zaključci i konstatacije Haškog tribunala, a ne ono što nam ovde pričaju svedoci odbrane”, rekla je ona. Na pitanje zašto niko nije osuđen za taj zločin, Nataša Kandić je odgovorila: “Veliki broj zločina je napravljen na Kosovu sa velikim brojem žrtava. Sa tim zločinima tužilaštvo je dokazivalo bazu zločina. I njima je bilo dovoljno šest takvih slučajeva… A onda je u jednom trenutku zbog celishodnosti postupka doneta odluka da se smanji broj slučajeva za dokazivanje baze zločina. Izbačeno je ubistvo preko 100 albanskih zatvorenika u KPZ “Dubrava”, a potom je i doneta odluka za Račak. Imali su previše tih slučajeva koji samo dokazuju da su te i te žrtve, a one su bile nepobitne. Postojali su zapisnici, i već su bile ekshumirane masovne grobnice. Bilo je dovoljno dokaza da te žrtve jesu ubijene. I u tom smislu su Račak i Dubrava izbačeni. Ne iz razloga nedostatka dokaza”, kazala je Kandić.


Share

Nataša Kandić u Dnevniku NovaS o Račku

Nataša Kandić u Dnevniku NovaS o Račku

 


Nataša Kandić, osnivačica FHP, govorila je o zločinu u Račku u Dnevniku Novas 15. januara 2023. godine.

Share

Online diskusija: Nastava istorije i pomirenje u post-jugoslovenskim društvima

Online diskusija: Nastava istorije i pomirenje u post-jugoslovenskim društvima

Online-diskusijaNastava istorije ima veliki potencijal da doprinese procesima pomirenja u post-konfliktnim društvima. Nažalost, u post-jugoslovenskim društvima vrlo često se ovaj potencijal ne koristi, a neretko se nastava istorije zloupotrebljava kako bi se održavala negativna slika o drugim grupama. U lekcijama o raspadu Jugoslavije se zanemaruju, selektivno prikazuju, ili u potpunosti iskrivljuju određene činjenice o oružanim sukobima i zločinima počinjenim tokom njih.

Šta propisuju nastavni planovi i programi nastave istorije u Srbiji i Hrvatskoj kada se radi o raspadu Jugoslavije? Kakav je sadržaj lekcija o raspadu Jugoslavije u udžbenicima istorije? Kako ovim temama pristupaju nastavnici istorije u svom svakodnevnom radu? Kako se obrazuju budući nastavnici istorije?

Diskusija će se održati u utorak, 24. januara.2023. godine sa početkom u 19 časova putem Zoom platforme. Registracije je otvorena putem linka, a diskusiju je takođe moguće pratiti putem prenosa na linku.


Share

NATAŠA KANDIĆ: ‘Suđenje u odsutnosti hrvatskim pilotima u Beogradu za raketiranje izbjegličke kolone 1995. na Petrovačkoj cesti, nije dobro rješenje’

NATAŠA KANDIĆ: ‘Suđenje u odsutnosti hrvatskim pilotima u Beogradu za raketiranje izbjegličke kolone 1995. na Petrovačkoj cesti, nije dobro rješenje’

nacional.hr-logoNataša Kandićutemeljiteljica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i jedna od najuglednijih aktivistkinja za ljudska prava na području bivše Jugoslavije, uoči 15. Foruma za tranzicijsku pravdu u Zagrebu govori o procesima kaznene pravde, prepoznavanja žrtava i poslijeratnog pomirenja

Na dan izlaska ovog broja Nacionala, u utorak, 13. prosinca, u Zagrebu će biti održan 15. Forum za tranzicijsku pravdu u post-jugoslavenskim zemljama, tradicionalni jednogodišnji skup predstavnika udruženja žrtava, država i pravosuđa te aktivista za ljudska prava, stručnjaka, umjetnika i novinara, na kojemu se raspravlja o uspjesima i neuspjesima u kompleksnim procesima poslijeratne tranzicijske pravde. Ti procesi obuhvaćaju kaznene postupke protiv počinitelja ratnih zločina, društveno i legislativno prepoznavanje i obeštećenje žrtava, kolektivnu kulturu sjećanja te procese pomirenja i suočavanja s prošlošću. Ovogodišnji Forum, najavili su organizatori, bit će posvećen “prekinutom pomirenju i odgovoru na prevladavajuće nacionalističke politike”, a razgovor će se voditi iz perspektive političara, akademske zajednice, žrtava, umjetnika, novinara i civilnog društva, “kako bismo iz različitih točki gledišta pokušali sagledati ima li pomirenje alternativu te kako nastaviti procese pomirenja ako nema političke volje”. U povodu Foruma, Nacional je razgovarao s beogradskom mirovnom aktivistkinjom Natašom Kandić, utemeljiteljicom Fonda za humanitarno pravo i jednom od najuglednijih aktivistkinja za ljudska prava na području Jugoslavije. Nataša Kandić jedna je od pokretačica antiratnog pokreta u Srbiji, koja se aktivno i hrabro, od samih početaka uspona Slobodana Miloševića na vlast, suprotstavljala agresivnome velikosrpstvu.


Share

Nataša Kandić: Hrvatska je skroz izvan procesa pomirenja

Nataša Kandić: Hrvatska je skroz izvan procesa pomirenja

portalnovosti_logoHrvatska prednjači i u suđenjima u odsustvu, ali uvek je spremna deliti lekcije drugima. O njenoj potrebi i obavezi da bude primer drugim bivšim jugoslovenskim republikama u hrvatskoj se javnosti i društvenom i političkom životu ne govori. Kad bi Hrvatska prestala sa suđenjima u odsustvu, verujem da bi se ona zaustavila i u Srbiji i na Kosovu, kaže koordinatorica REKOM-a i osnivačica Fonda za humanitarno pravo.

Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima, REKOM – mreža pomirenja, održala je od 12. do 14. decembra u Zagrebu XV. Forum za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama sa temom “Pomirenje nema alternativu”. Sa Natašom Kandić, koordinatoricom REKOM-a i osnivačicom Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, razgovarali smo o zamrlim sudskim postupcima za ratne zločine i ranjivim procesima pomirenja u zagrljaju nacionalnih politika.

Prošla je već 31 godina od početka ratova devedesetih, no odnosi među nekad zaraćenim stranama, novoosnovanim državama, i dalje su loši. Jesu li procesi pomirenja toliko neuspješni?


Share

Sećanje na oružani sukob u Makedoniji 2001. godine: Modeli komemoracije i memorijalizacije

Sećanje na oružani sukob u Makedoniji 2001. godine: Modeli komemoracije i memorijalizacije

Publikacija-Oruzani_Sukob_u_Makedoniji-thumb-srOvaj rad predstavlja analizu strategija komemoracija oružanog sukoba u Severnoj Makedoniji od njegovog zvaničnog završetka u avgustu 2001. godine do danas. Analiza pokazuje da postoje dva dominantna obrasca sećanja na 2001. godinu u postkonfliktnoj Makedoniji, koja se poklapaju sa dve najveće etničke zajednice u državi, makedonskom i albanskom. Opservacija razvoja događaja svake godine, međutim, pokazuje da komemorativne prakse unutar ta dva domena nisu uniformne koliko se to možda čini. Rad tvrdi da je u poslednje dve decenije došlo do kritičkih promena u komemorativnim diskursima, akterima i aktivnostima, koje ukazuju na menjanje dinamike moći vezane za sećanje na sukob i na mirovni sporazum koji ga je okončao.


Share

Velika čast Ivi Josipoviću i priznanje FHP-u i Documenti

Velika čast Ivi Josipoviću i priznanje FHP-u i Documenti

Logo FHPIvo Josipović, predsednik Republike Hrvatske 2010–2015, u Lajpcigu je primio prestižnu nagradu Hanno R. Ellenbogen za 2021. godinu, koju dodeljuje Praško društvo za međunarodnusaradnju, pod  pokroviteljstvom Češke Republike. Među dosadašnjim laureatima bili su i Vladimir Ashkenazy, Madeleine Albright, Vaclav Havel, rumunski kralj Michael, Dalaj Lama i predsednik Kolumbije Andrés Pastrana. U obrazloženju nagrade, Josipoviću se odaje priznanje za njegov rad na poziciji hrvatskog predsednika, njegovu mirovnu inicijativu za posleratno pomirenje na području bivše Jugoslavije, borbu protiv korupcije, kao i za kompozicioni rad.


Share

Nagrada Hanno R. Ellenbogen uručena Ivi Josipoviću

Nagrada Hanno R. Ellenbogen uručena Ivi Josipoviću

logo_documentaIvo Josipović, predsjednik RH od 2010. do 2015., u Leipzigu je primio prestižnu nagradu Hanno R. Ellenbogen za 2021. godinu. Nagrada se dodjeljuje od 2000. godine i smatra se jednim od najvećih priznanja civilnog društva u srednjoj i istočnoj Europi. Među dosadašnjim laureatima bili su i Vladimir Ashkenazy (2000.), Madeleine Albright (2002.), Vaclav Havel (2003.), rumunjski kralj Michael I. (2004.), 14. Dalaj Lama (2009.) i predsjednik Kolumbije Andrés Pastrana (2013). Ova međunarodna nagrada predstavlja osobitu čast, jer se dodjeljuje osobama koje su dale izvanredne doprinose u razvoju građanskog društva. U obrazloženju nagrade stoji da se Ivi Josipoviću odaje priznanje za njegov rad na poziciji hrvatskog predsjednika, njegovu mirovnu inicijativu za poslijeratno pomirenje na području bivše Jugoslavije, borbu protiv korupcije, kao i za skladateljski rad. Na prigodnom koncertu pijanistica Katarina Krpan izvela je tri skladbe Ive Josipovića.


Share