NATAŠA KANDIĆ: ‘Suđenje u odsutnosti hrvatskim pilotima u Beogradu za raketiranje izbjegličke kolone 1995. na Petrovačkoj cesti, nije dobro rješenje’

NATAŠA KANDIĆ: ‘Suđenje u odsutnosti hrvatskim pilotima u Beogradu za raketiranje izbjegličke kolone 1995. na Petrovačkoj cesti, nije dobro rješenje’

nacional.hr-logoNataša Kandićutemeljiteljica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i jedna od najuglednijih aktivistkinja za ljudska prava na području bivše Jugoslavije, uoči 15. Foruma za tranzicijsku pravdu u Zagrebu govori o procesima kaznene pravde, prepoznavanja žrtava i poslijeratnog pomirenja

Na dan izlaska ovog broja Nacionala, u utorak, 13. prosinca, u Zagrebu će biti održan 15. Forum za tranzicijsku pravdu u post-jugoslavenskim zemljama, tradicionalni jednogodišnji skup predstavnika udruženja žrtava, država i pravosuđa te aktivista za ljudska prava, stručnjaka, umjetnika i novinara, na kojemu se raspravlja o uspjesima i neuspjesima u kompleksnim procesima poslijeratne tranzicijske pravde. Ti procesi obuhvaćaju kaznene postupke protiv počinitelja ratnih zločina, društveno i legislativno prepoznavanje i obeštećenje žrtava, kolektivnu kulturu sjećanja te procese pomirenja i suočavanja s prošlošću. Ovogodišnji Forum, najavili su organizatori, bit će posvećen “prekinutom pomirenju i odgovoru na prevladavajuće nacionalističke politike”, a razgovor će se voditi iz perspektive političara, akademske zajednice, žrtava, umjetnika, novinara i civilnog društva, “kako bismo iz različitih točki gledišta pokušali sagledati ima li pomirenje alternativu te kako nastaviti procese pomirenja ako nema političke volje”. U povodu Foruma, Nacional je razgovarao s beogradskom mirovnom aktivistkinjom Natašom Kandić, utemeljiteljicom Fonda za humanitarno pravo i jednom od najuglednijih aktivistkinja za ljudska prava na području Jugoslavije. Nataša Kandić jedna je od pokretačica antiratnog pokreta u Srbiji, koja se aktivno i hrabro, od samih početaka uspona Slobodana Miloševića na vlast, suprotstavljala agresivnome velikosrpstvu.


Share

Nataša Kandić: Hrvatska je skroz izvan procesa pomirenja

Nataša Kandić: Hrvatska je skroz izvan procesa pomirenja

portalnovosti_logoHrvatska prednjači i u suđenjima u odsustvu, ali uvek je spremna deliti lekcije drugima. O njenoj potrebi i obavezi da bude primer drugim bivšim jugoslovenskim republikama u hrvatskoj se javnosti i društvenom i političkom životu ne govori. Kad bi Hrvatska prestala sa suđenjima u odsustvu, verujem da bi se ona zaustavila i u Srbiji i na Kosovu, kaže koordinatorica REKOM-a i osnivačica Fonda za humanitarno pravo.

Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima, REKOM – mreža pomirenja, održala je od 12. do 14. decembra u Zagrebu XV. Forum za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama sa temom “Pomirenje nema alternativu”. Sa Natašom Kandić, koordinatoricom REKOM-a i osnivačicom Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, razgovarali smo o zamrlim sudskim postupcima za ratne zločine i ranjivim procesima pomirenja u zagrljaju nacionalnih politika.

Prošla je već 31 godina od početka ratova devedesetih, no odnosi među nekad zaraćenim stranama, novoosnovanim državama, i dalje su loši. Jesu li procesi pomirenja toliko neuspješni?


Share

Nagrada Hanno R. Ellenbogen uručena Ivi Josipoviću

Nagrada Hanno R. Ellenbogen uručena Ivi Josipoviću

logo_documentaIvo Josipović, predsjednik RH od 2010. do 2015., u Leipzigu je primio prestižnu nagradu Hanno R. Ellenbogen za 2021. godinu. Nagrada se dodjeljuje od 2000. godine i smatra se jednim od najvećih priznanja civilnog društva u srednjoj i istočnoj Europi. Među dosadašnjim laureatima bili su i Vladimir Ashkenazy (2000.), Madeleine Albright (2002.), Vaclav Havel (2003.), rumunjski kralj Michael I. (2004.), 14. Dalaj Lama (2009.) i predsjednik Kolumbije Andrés Pastrana (2013). Ova međunarodna nagrada predstavlja osobitu čast, jer se dodjeljuje osobama koje su dale izvanredne doprinose u razvoju građanskog društva. U obrazloženju nagrade stoji da se Ivi Josipoviću odaje priznanje za njegov rad na poziciji hrvatskog predsjednika, njegovu mirovnu inicijativu za poslijeratno pomirenje na području bivše Jugoslavije, borbu protiv korupcije, kao i za skladateljski rad. Na prigodnom koncertu pijanistica Katarina Krpan izvela je tri skladbe Ive Josipovića.


Share

“Između redova” istorijskih lekcija za maturante u Srbiji

“Između redova” istorijskih lekcija za maturante u Srbiji

Slobodna EvropaMeđu gotovo 400 stranica jednog od udžbenika istorije za maturante gimnazija u Srbiji, može se pročitati da su Crna Gora i bh. entitet Republika Srpska “srpske države”.

Ne može se pročitati da su srpske snage u Srebrenici 1995. počinile genocid, a ostali zločini srpskih snaga u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije gotovo se i ne pominju.

“Problematični iskazi, selektivni prikaz činjenica, fokus koji odgovara srpskom nacionalizmu”, tako delove udžbenika opisuje istoričarka sa Univerziteta u Beču Jelena Đureinović.

Ona je sa Radijom Slobodna Evropa (RSE) analizirala sadržaj lekcija u knjizi izdavača Novi Logos o raspadu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i novim državama koje su nastale.


Share

Otmica iz autobusa – 30 godina zločina

Otmica iz autobusa – 30 godina zločina

pescanik_ffLinija Priboj-Rudo

U oktobru 1992. godine, rat u Bosni i Hercegovini uveliko je bio u toku. Bošnjaci iz pograničnih mesta u Srbiji su od početka rata bili izloženi povremenom nasilju pripadnika snaga bosanskih Srba. Međutim, prelasci granice su za mnoge stanovnike tih područja ostali svakodnevna nužnost.

Autobus užičkog preduzeća „Raketa“ redovno je saobraćao na liniji Priboj (Srbija) – Rudo (BiH). Na toj kratkoj ruti, od nešto više od 20 kilometara, tri puta bi prelazio granicu između Srbije i Bosne. Većina redovnih putnika bili su radnici iz područja Ruda koji su radili u pribojskim fabrikama i đaci koji su putovali do škole i nazad. Raketin autobus je, kao i svakog dana, 22. oktobra 1992. u prеpodnevnim satima krenuo iz Ruda ka Priboju, prešao granicu, pokupio putnike u Sjeverinu, a zatim se vratio na teritoriju BiH.

U mestu Mioče (BiH), kod kafane „Amfora“, grupa ljudi u maskirnim uniformama, naoružanih automatskim puškama, preprečila je put autobusu. Vozač Velislav Stojkanović prinuđen je da se parkira na proširenju kraj puta. Trojica vojnika ušli su u autobus i počeli da legitimišu putnike, dok su još trojica-četvorica stajali pored autobusa. Stojkanović je čuo komešanje i komentar „Izvode Muslimane“. Video je da naoružani ljudi odvode putnike iza kafane, gde je stajao parkiran kamion marke „Zastava 615“.

Nakon što su ih izveli, jedan od članova oružane grupe rekao je Stojkanoviću da produži put, na šta mu je vozač odgovorio: „Gde vodite ove putnike? Ovo je Jugoslavija!“. „Jebala te Jugoslavija“, odbrusio je vojnik.


Share

Izrečena 91 godina zatvora za zločin u Štrpcima

Izrečena 91 godina zatvora za zločin u Štrpcima

dektor.ba-logoSud Bosne i Hercegovine je nakon punih sedam godina suđenja izrekao prvostepenu presudu kojom su sedmorica bivših pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) osuđeni na ukupno 91 godinu zatvora za učešće u otmici 20 civila iz voza u Štrpcima 27. februara 1993., koji su ubijeni na području Višegrada, te oslobođen Luka Dragičević da je izdao naređenje za odvođenje civila.

Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović su osuđeni na po 13 godina zatvora jer su kao saizvršioci sudjelovali u ubistvima 20 civila izvedenih iz voza koji je saobraćao na liniji Beograd – Bar. Ovom presudom je Luka Dragičević oslobođen optužbe da je kao komandant Druge podrinjske brigade iz Višegrada dao naređenje za odvođenje civila.

Share

Kolarić: Samoizvinjenje u Morinju

Kolarić: Samoizvinjenje u Morinju

nomad-logo

Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi!“

Delegacije vlada Crne Gore i Hrvatske su ovog ponedeljka otkrile spomen-ploču s navedenim tekstom postavljenu na mestu nekadašnjeg logora Morinj, u koji su jedinice JNA od oktobra 1991. godine zatvarale civile i vojnike hrvatskih snaga zarobljene na širem području Dubrovnika.

Iz teksta saznajemo da su dve žrtve velikosrpske agresije. Prva žrtva su, jasno kaže natpis, hrvatski civili i branioci zatočeni u logoru. Druga žrtva – ime i duh Crne Gore.


Share

Spahović: Tri suda su presudila da je u Srebrenici počinjen genocid

Spahović: Tri suda su presudila da je u Srebrenici počinjen genocid

portal-forum-logoBEOGRAD, 11. jula 2022. – Danas je 11. jul, dan kada pristojni ljudi i odgovorne vlade pominju genocid u Srebrenici. U Srbiji se o Srebrenici i onome što se i kako to dogodilo ne razgovara, ni u Vladi ni u medijima – rekla je na otvaranju podsećanja o genicidu nad Bošnjacima Nataša Kandić, koordinatorka REKOM mreže pomirenja., u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, Fonda za humanitarno pravo i REKOM. O toj u Srbiji nepoželjnoj/zabranjenoj temi govorili su advokat Sead SpahovićSofija Todorović iz Inicijative mladih, advokat Slobodan RužićIsidora Stakić i predsednik Građanskog demokratskog foruma Zoran Vuletić.

Nataša kandić je podsetila na jednu već davnašnju debatu na kojoj je Rade Stojanović, koji je vodio tim odbrane rekao da je Srbija pobedila i da je dokazao da nije odgovorna za izvršenje genocida i da su on i njegov tim odbranili Srbiju.


Share

Samo jedna optužnica podignuta u 2021. godini

Samo jedna optužnica podignuta u 2021. godini
rtv-kimTokom prošle godine na Kosovu su pokrenuti ili su u različitim fazama vođeni krivični postupci u 11 predmeta za ratne zločine prema civilnom stanovništvu. Predmeti se vode protiv osam Srba i tri Albanca, navodi se u godišnjem izveštaju Fonda za humanitarno pravo Kosova. Kancelarija Specijalnog tužioca podigla je samo jednu optužnicu za ratni zločin i to u slučaju Svetomira Bačevića.  Zbog sumnje da su počinile zločin protiv civilnog stanovništva uhapšeni su Muhamed Alidemaj i Duško Arsić.

Kada su u pitanju ratni zločini koji imaju političku ili etničku pozadinu u tri slučaja su bila umešana dva Albanca i sedam Srba, stoji u ovom izveštaju.

Podrška Švajcarske ambasade rešavanju pitanja ratnog zločina proističe iz tri glavna stuba, naglasila je Paulina Gacaferi, zamenica ambasadora.

“Prvo – žrtve i njihove porodice imaju pravo na pravdu, iako nema potrebe naglašavati, nema ničega što može nadoknaditi gubitak njihovih najmilijih. Pravda im može doneti moralnu satisfakciju. Pod dva – država je dužna da istraži i krivično goni povrede ljudskih prava i pod tri – pravda je važan deo izgradnje i održavanja mira. Kultura nekažnjavanja i zaostavštine zločina iz prošlosti koji nisu rešeni, jedino može oslabi mir, kazala je zamenica šefa misije u Švajcarskoj ambasadi na Kosovu Paulina Gacaferi.


Share

Šešelj ponovo kandidat za poslanika

Šešelj ponovo kandidat za poslanika
BalkanInsight_logoLider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj ponovo se kandiduje za skupštinskog poslanika na opštim izborima u Srbiji koji će se održati sledećeg meseca, iako zakonski, kao nekome ko je osuđen za ratni zločin, ne treba da mu bude dozvoljeno da sedne na poslaničko mesto.

Ultranacionalistički političar i lider SRS-a, Vojislav Šešelj, pokušaće da vrati svoje mesto u Skupštini Srbije na izborima 3. aprila – iako mu, nakon što ga je Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) osudio za ratni zločin, treba biti zabranjeno da bude poslanik.

Podsetimo, Šešelja je MMKS sa sedištem u Hagu u aprilu 2018. osudio na deset godina zatvora zbog podsticanja ratnih zločina nad Hrvatima u selu Hrtkovci 1992. Međutim, zbog godina koje je prethodno proveo u pritvoru, on nije služio zatvorsku kaznu.


Share