Koja poruka se šalje iz Prijedora: Pijetet srpskim žrtvama ili so na ranu Bošnjacima i Hrvatima?

Iako naša zemlja, suštinski, nema nikakve veze sa vojno-redarstvenom akcijom Oluja na prostoru susjedne Hrvatske, niti sa Srbima koji su ubijeni tokom te operacije HV-a, politički lideri Srba, ipak, misle drugačije. Aleksandar Vučić, Milorad Dodik i patrijarh SPC-a Porfirije prije nekoliko sedmica na sastanku u Beogradu su donijeli odluku da se taj 4. august ove godine obilježi u Prijedoru.

ZAŠTO PRIJEDOR?

I nije bilo puno objašnjenja za tu odluku osim što je predsjednik Republike Srpske prije nekoliko dana izjavio da su Prijedorčani prvi dočekali srpske izbjeglice iz tzv. republike srpske Krajine, te da je zbog toga Prijedor izabran kao grad domaćin obilježavanja sjećanja na žrtve Oluje. Međutim, bilo bi prilično naivno misliti kako je Prijedor izabran samo zato jer su tamo dočekane prve srpske izbjeglice u augustu 1995. godine. Poruka koju žele poslati politički lideri Srba u BiH i regionu ista je kao i one koje su redovno slali sa takvih komemorativnih skupova u prošlosti.

Prijedor je grad u kojem su, tri godine prije Oluje, počinjeni stravični zločini, grad u kojem je nakon završetka agresije na BiH pronađena najveća masovna grobnica poslije Drugog svjetskog rata. U Tomašici su pronađeni posmrtni ostaci ubijenih Bošnjaka i Hrvata sa područja Prijedora.

U Prijedoru je tokom agresije na BiH ubijeno više od 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Logori oko Prijedora bili su mjesta ubistava i mučenja, uključujući seksualno nasilje. Više od 32.000 Prijedorčana je bilo nezakonito zatočeno u 58 koncentracionih logora ili drugih mjesta zatočenja.

– Taj Prijedor je mesto na kojem se ne može obeležavati ništa drugo sem zločina koji su tu napravljeni 1992. prema građanima Prijedora i okoline. U pitanju su ne samo zločini u samom Prijedoru nego zločini u selima, logorima…, rekla je Kandić.

Smatra kako to ne može biti dobro ni za srpske žrtve, jer će i one na taj način biti zloupotrijebljene i suprotstavljene prijedorskim žrtvama.

– Na tom mestu se mora pričati o tome šta se dogodilo u Prijedoru. Ni srpskim žrtvama ne može biti dobro da se na mestu gde se poriče jedan zločin obeležava drugi zločin, kazala je ona u izjavi za naš list.

Na pitanje kako je srbijanska javnost reagovala na vijest o tome da će ovogodišnji komemorativni skup biti održan u Prijedoru, Kandić odgovara da u široj javnosti nema potrebnog kritičkog tona u vezi s tom odlukom.

– Taj događaj se komentariše uglavnom na društvenim mrežama. Kritički usmereni građani to ne prihvataju, Srbija se pokušava odvratiti od jedne takve akcije. Upravo se koriste ti argumenti da Srbija u odnosu na žrtve Oluje mora priznati svoju odgovornost. Predsednik Vučić i srbijanska Vlada u Prijedor trebaju otići kada se tamo obilježava Dan belih traka, tada trebaju odati počast žrtvama, poručuje Kandić.

Edin Ramulić, aktivista za ljudska prava iz Prijedora i jedan od onih koji su preživjeli golgotu prijedorskih logora smrti, u izjavi za Oslobođenje kaže da nije iznenađen ovakvom odlukom političkih lidera Srba i patrijarha SPC-a.

– U ovom trenutku je tu 20.000 ljudi koji su posjetili svoj zavičaj i koji su došli da ostave novac od kojeg Prijedor živi u ostatku godine. Mislim da je to prilično nerazumno sa te strane, rekao nam je Ramulić.

Ističe kako ga posebno pogađa početak augusta, s obzirom na to da se 5. august među preživjelim Prijedorčanima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti doživljava kao dan kada je cijeli svijet saznao za njihovu patnju.

– Tada je svijet otkrio zastrašujuće scene iz prijedorskih logora, kada su u njih ušli britanski novinari. A 5. augusta desio se i jedan od najvećih zločina nad jamom Hrastova glavica, kada su pogubljena 124 logoraša i bilo bi dobro kada bi organizatori to objedinili, da se poklone žrtvama Oluje, ali i žrtvama koje su nastajale u Prijedoru, smatra on.

Kaže da ne bi bilo ništa sporno da se ovaj komemorativni skup obilježava u organizaciji porodica žrtava Oluje, jer u Prijedoru ima određeni broj ljudi koji su nekada živjeli na prostorima Hrvatske.

– Ali, ovako kada iza toga stoje vlade RS-a i Srbije te SPC, već je očito da su u pitanju druge namjere, a ne da se oda pijetet žrtvama. Ono što je nerazumno je zašto to nisu uradili na autentičnim mjestima, tamo gdje je bila koncentracija tih žrtava u Hrvatskoj, jer nije nemoguće da se to tamo održi, kaže Ramulić.

Štetne posljedice organizovanja ovog događaja u Prijedoru, prema njegovim riječima, biće vidljive. Smatra kako će to dovesti do dodatnog nepovjerenja između Srba, sa jedne i Bošnjaka, odnosno Hrvata, sa druge strane.

Kada smo ga pitali da li su bošnjački politički lideri komunicirali sa Bošnjacima iz Prijedora, Ramulić nam razočarano kaže kako se ne bi iznenadio da neki od njih budu prisutni na komemoraciji srpskim žrtvama Oluje danas.

– Moguće je da budu negdje u trećem, četvrtom redu, da se fotografišu. Ne mislim da njih to nešto pogađa, ovo njima ide u prilog i njih stavlja kao zaštitnike u prvi plan, izjavio je Ramulić.

SLANJE PORUKA

Povodom najave ovog događaja u Prijedoru, kontaktirali smo i potpredsjednika Republike Srpske Ćamila Durakovića. On kaže kako svaki narod ima pravo da obilježi stradanje svojih žrtava.

– Ovdje se određeni događaji koriste kako bi se relativizirala žrtva drugih naroda i tu nastaju sporne stvari. Najfatalnije je imati stav “oni su nas, mi smo njih”, da se zločin pravda zločinom, da se tuđi zločin minimizira, e to je ovdje sporno, poruke koje se čuju sa tih događaja i mjesta koja se biraju da se to uradi, kaže nam Duraković.

Takve poruke nedavno smo, prisjeća se Duraković, slušali tokom komemoracije srpskim žrtvama Jasenovca. Tada je, naprimjer, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik vrijeđao Bošnjake.

– Meni je žao što politički lideri Srba u regionu folkloriziraju memorijalizaciju na vlastite žrtve, za koje ne sporimo da ih je bilo, ali zašto se to koristi da bi se drugom narodu poslala poruka, pita se on.

Duraković naglašava da se primjer takve vrste retorike i politike vidi i u Srebrenici, posebno posljednjih godina kada Srbi u periodu oko 11. jula i obilježavanja godišnjice genocida, obilježavaju Petrovdanske dane kao sjećanje na stradanje Srba sa tih prostora.

U sjeni ovog događaja u Prijedoru, istog dana će u Banjoj Luci biti održana i zajednička sjednica Vlade Republike Srpske i Vlade Srbije.

Izvor: Oslobođenje