Izvor: Dnevnik.hr
Direktorica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić izjavila je u četvrtak da je ‘zapanjena’ obrazloženjem Haaškog suda oslobađajuće presude negdašnjem srbijanskom predsjedniku Milanu Milutinoviću, dodavši da je morao biti povezan s događajima i odlukama koje su se tada donosile.
Izvor: Danas
Suđenja za ratne zločine u Srbiji suočavaju se sa problemom zbog Vrhovnog suda Srbije koji nastavlja s praksom ukidanja prvostepenih osuđujućih presuda za ratne zločine značajnim smanjenjem kazne osuđenima i potvrđivanjem oslobađajućih presuda optuženima, što navodi na sumnju u političku pozadinu tih odluka, ocenjuje Fond za humanitarno pravo u izveštaju o suđenjima za ratne zločine u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
Izvor: E-Novine
Datum: 19.02.2009.
Vrhovni sud Srbije nastavlja s praksom ukidanja prvostepenih osuđujućih presuda za ratne zločine, značajnim smanjenjem kazne osuđenima i potvrđivanjem oslobađajućih presuda optuženima, što navodi na sumnju u političku pozadinu tih odluka. Suđenja u predmetima „Suva Reka”, „Zvornik I i II”, „Bitići” i „Lovas” pratile su porodice žrtava. U predmetima ratnih zločina „Tuzlanska kolona”, „Zvornik III”, „Banski Kovačevac”, „Grubišino Polje”, „Slunj”, „Škorpioni II” i „Orahovac” posmatrači FHP-a pratili su tok glavnog pretresa
Izvor: Dnevni Avaz
Udruženja “Žena – žrtva rata” tražit će proširenje optužnice protiv Savića…
Komandant paravojne jedinice, a kasnije i treće čete Višegradske brigade Vojske RS Momir Savić, optužen za zločine protiv čovječnosti u selima Drinsko i Dušće kod Višegrada, bio je i među otmičarima Bošnjaka u Sjeverinu 22. oktobra 1992., izjavila je za “Dnevni avaz” direktorica Fonda za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda Nataša Kandić, pozivajući se na izjave svjedoka sa suđenja u ovom predmetu iz 2002. održanom u Beogradu.
Izvor: Tuzlanski list
Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima: Fond za humanitarno pravo Beograd, Documenta iz Hrvatske i Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva pokrenuli su inicijativu za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava
Izvor: RTVTK
U Hotelu Tuzla, dva dana, 12. i 13. februara 2009. godine, održavao se pripremni sastanak civilnih društava u Bosni i Hercegovini o konsultacijama za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na području bivše Jugoslavije – skraćeno REKOM. Inače, u Prištini je 29. oktobra 2008. godine, na IV regionalnom forumu osnovana Koalicija za osnivanje REKOM-a
Nataša Kandić – Fond za humanitarno pravo (Beograd), rekla je da je „vijest“ da se prvi put dešava da su civilna društva sa područja bivše Jugoslavije, njih oko 120 uz 200 pojedinaca, na regionalnom nivou ujedinjeni, i djeluju zajedno u pokušaju da pomognu rad tužilaštava.
Izvor: HINA
U Centru za ljudska prava predstavljena je inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u najnovijoj prošlosti (REKOM)
Inicijatori REKOM-a objasnili su da je riječ o inicijativi iz 2006., ali ona, nakon faze konzultacija, ulazi u iznimno osjetljivu fazu u kojoj bi se najprije i službeno trebala oblikovati, a nakon toga bi se ponudila na raspravu vladama i parlamentima zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije.
Izvor: Tuzlarije – Vijesti
Osniva se Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima
U Hotelu Tuzla, dva dana, 12. i 13. februara 2009. godine, održavao se pripremni sastanak civilnih društava u BiH o konsultacijama za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na području bivše Jugoslavije – skraćeno REKOM. Inače, u Prištini je 29. oktobra 2008. godine, na IV regionalnom forumu osnovana Koalicija za osnivanje REKOM.
Izvor: E-Novine
Novinarka, portparolka, spisateljica, optuženica. To je put koji je Florans Artman prošla od početka ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Nekadašnja portparolka Tribunala u Hagu nakon završetka šestogodišnjeg rada ponovo se našla u ovoj instituciji, ali ovog puta kao optuženica. Razlog je bila knjiga „Mir i kazna“, u kojoj je opisala tajne sporazume sa osumnjičenima za ratne zločine, prikrivanje dokaza, nepotizam u samom sudu i sumnju u trgovinu Zapada s Kosovom. Zbog toga je Florans Artman, kojoj u e-mail potpisu stoji Summun jus summa injuria (Kadija te tuži, kadija ti sudi), suočena sa mogućom kaznom od sedam godina zatvora i 100.000 dolara globe
Razgovarao: Peđa Popović
Izvor: Danas
Dvadesetak nevladinih organizacija iz Novog Pazara i drugih gradova protestovalo je juče zbog odluke Okružnog suda da oslobodi trojicu policajaca protiv kojih je pre osam godina Sandžački odbor za ljudska prava podneo prijavu za torturu i iznuđivanje iskaza.