Odeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu osudio je 23. juna 2010. godine Milorada Lazića i Nikolu Konjevića na tri godine zatvora i Mirka Marunića na dve, dok je Perica Đaković oslobođen odgovornosti, za ratni zločin protiv hrvatskih ratnih zarobljenika.
Presuda pripadniku bivše Teritorijalne odbrane SAO Krajine Milanu Španoviću za ratni zločin nad hrvatskim civilima u Staroj Gradiški, koju je Odeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu izreklo 25.06.2010. godine, može da obeshrabri hrvatske žrtve da učestvuju u suđenjima za ratne zločine u Srbiji.
Odeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, kojim je predsedavala sudija Olivera Anđelković, izreklo je 15.3.2010. godine osuđujuću presudu optuženima Panu Bulatu i Radetu Vraneševiću, kojom ih je osudilo na kazne zatvora u trajanju od 15 odnosno 12 godina za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Radi se o predmetu koji je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ustupilo Tužilaštvu za ratne zločine na osnovu Sporazuma o saradnju u procesuiranju počinilaca ratnih zločina. Optužnicom Tužilaštva za ratne zločine od 16.4.2008. optuženima je stavljeno na teret da su u Banskom Kovačevcu ubili šest civila hrvatske nacionalnosti.
Vrhovni sud Srbije je 4.12.2009. godine potvrdio presudu Okružnog suda u Beogradu, Veća za ratne zločine, kojom je optuženi Boro Trbojević oglašen krivim zbog krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Vrhovni sud Srbije je odbio kao neosnovane žalbe Tužioca za ratne zločine kao i odbrane optuženog Trbojevića. U obrazloženju ovaj sud navodi da prvostepena presuda ne sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka niti povrede krivičnog zakona na koje drugostepeni sud pazi po službenoj dužnosti.
Veće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, kojim je predsedavala sudija Vinka Nikićević – Beraha, izreklo je 28. septembra 2009. godine osuđujuću presudu optuženom Iliji Jurišiću, kojom ga je osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina za krivično delo upotreba nedozvoljenih sredstava borbe iz člana 148. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ SFRJ.
Pred Većem za ratne zločine u Beogradu danas je na suđenju Iliji Jurišiću svedočio Meho Bajrić, nekadašnji načelnik Stanice javne bezbjednosti Tuzla, koji je izjavio da optuženi Jurišić nije bio ovlašćeni starešina sa ovlašćenjima izdavanja naredbi svim naoružanim formacijama na teritoriji Tuzle.
Vrhovni sud Srbije ukinuo je presudu Veća Okružnog suda u Beogradu za ratne zločine, kojom je nekadašnji pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova Sinan Morina oslobođen optužbi da je izvršio ratni zločin nad srpskim civilima na Kosovu i Metohiji 1998, saopštio je Vrhovni sud.
BEOGRAD, 23. juni 2009. — Veće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, kojim je predsedavao sudija Vesko Krstajić, izreklo je osuđujuću presudu optuženom Damiru Sireti, kojom ga je osudilo na kaznu zatvora u trajanju od dvadeset (20) godina za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144 KZ SRJ, u vezi člana 22 KZ SRJ.
BEOGRAD, 18. juni 2009. — Veće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu osudilo je četvoricu bivših pripadnika rezervnog sastava MUP-a Srbije, jedinice Škorpioni, za ratni zločin nad albanskim civilima, 28. marta 1999. godine u Podujevu na Kosovu. Sudsko veće, kojim je predsedavala sudija Snežana Nikolić-Garotić osudilo je Željka Đukića, Dragana Medića i Dragana Borojevića na po 20 godina, a Miodraga Šolaju na 15 godina zatvora.
Izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo, Nataša Kandić, uputila je pismo sudiji Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, Vesku Krstajiću, u kojem ga obaveštava da više neće zastupati oštećenu porodicu Bytyqii u krivičnom predmetu protiv okrivljenih Sretena Popovića i dr. jer i porodica i ona smatraju da to suđenje ne vodi postizanju pravde za žrtve, nego da je sračunato na zaštitu naredbodavaca svirepog ubistva Agrona, Mehmeta Yllia Bytyqi od krivične odgovornosti.