Da znamo: 9. septembar 1993. Medački džep, Hrvatska

U vojno-policijskoj akciji Džep 93, od 9. do 17. septembra 1993. godine, hrvatske snage su ubile 36 civila i nekoliko vojnika nakon zarobljavanja, a tokom borbi stradalo je između 40 i 45 pripadnika milicije i vojske tadašnje Republike Srpske Krajine. Među ubijenim civilima je 17 žena. Tokom akcije, hrvatski vojnici i policajci spalili su, uništili ili minirali oko 300 kuća i objekata, u selima Počitelj, Čitluk i Divoselo i u devet zaseoka, pobili su svu stoku i zatrovali bunare.


Share

FHP poziva institucije Srbije i drugih post-jugoslovenskih zemalja da otkriju preostale masovne grobnice

Povodom Međunarodnog dana nestlih, FHP poziva institucije Republike Srbije da otkriju preostale lokacije tajnih grobnica i ratifikuju međunarodnu Konvenciju o zaštiti svih lica od prisilnog nestanka. FHP poziva institucije Kosova i drugih post-jugoslovenskih zemalja da obelodane lokacije preostalih tajnih grobnica i da omoguće porodicama da dostojansteno sahrane svoje najmilije.


Share

Krivična prijava protiv pripadnika VJ i MUP Srbije za ratne zločine prema albanskim civilima u selima Zahać i Pavljane

Krivična prijava protiv pripadnika VJ i MUP Srbije za ratne zločine prema albanskim civilima u selima Zahać i Pavljane

#IzSudnice - Sajt  - 2Fond za humanitarno pravo podneo je 23. avgusta 2010. godine Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije, krivičnu prijavu protiv više pripadnika Vojske Jugoslavije (VJ),  Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije (MUP) i kriminalnih grupa pod kontrolom VJ i MUP Srbije, odgovornih za ratne zločine izvršene nad Albancima u selima Plavljane/Pavlan i Zahać/Zahaq i drugim okolnim selima i naseljima opštine Peć/Pejё, 1998. i 1999. godine.


Share

Krivična prijava za genocid u Srebrenici

Krivična prijava za genocid u Srebrenici

#IzSudnice - Sajt - 2Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo je Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije, krivičnu prijavu protiv više pripadnika nekadašnje Vojske Republike Srpske (VRS) odgovornih za genocid izvršen nad preko 1800 bosanskih Muslimana iz Sreberenice, u julu 1995. godine.


Share

Uhapsiti napadače na Teofila Pančića

Organizacije za ljudska prava osuđuju napad na novinara Teofila Pančića i zahtevaju od policije i tužilaštva da u najkraćem roku otkriju i privedu pravdi napadače.


Share

Krivična prijava za ratni zločin protiv ratnih funkcionera Republike Srbije

Krivična prijava za ratni zločin protiv ratnih funkcionera Republike Srbije

#IzSudnice - Sajt  - 2Fond za humanitarno pravo (FHP), 28. maja 2010. godine, podneo je Tužilaštvu za ratne zločine Srbije, krivičnu prijavu protiv 34 odgovornih za ubistvo preko 90 i ranjavanje preko 150 albanskih zatvorenika u KPZ Dubrava kod Istoka na Kosovu (dalje u tekstu: KPZ Dubrava), 22. i 23. maja 1999. godine, nakon dejstava NATO avijacije, 19. i 20. maja 1999. godine, po objektima tog zatvora.


Share

Za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika kazna ispod zakonskog minimuma

Odeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu  osudio je 23. juna 2010. godine Milorada Lazića i Nikolu Konjevića na tri godine zatvora i Mirka Marunića na dve, dok je Perica Đaković oslobođen odgovornosti, za ratni zločin protiv hrvatskih ratnih zarobljenika.


Share

Minimalna kazna za ratni zločin nad hrvatskim civilima

Presuda pripadniku bivše Teritorijalne odbrane  SAO Krajine Milanu Španoviću za ratni zločin nad hrvatskim civilima u Staroj Gradiški, koju je Odeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu izreklo 25.06.2010. godine, može da obeshrabri hrvatske žrtve da učestvuju u suđenjima za ratne zločine u Srbiji.


Share

Državne i međunarodne institucije nisu zainteresovane za proces reparacija

Beograd, 1.juli- Narodni poslanici Kenan Hajdarević, Bajram Šehović, Esad Džudević, Munir Poturak i Šerif Hamzagić prisustvovali su danas nastavku suđenja  za naknadu štete u postupku koji je Fond za humanitarno pravo pokrenuo u ime stanovnika sela Kukurovići (opština Priboj) protiv Republike Srbije. Ovaj proces se vodi pred Višim sudom u Beogradu.


Share

Ne sme se okončati proces utvrđivanja odgovornosti za februarske demonstracije 2007. godine u Prištini

Okružni sud u Prištini, u mešovitom veću kojim je predsedavao sudija EULEX-a Ferdinando Boatier de Mongeot, izrekao je 14.06.2010. godine presudu kojom je optuženog Albina Kurti, vođu pokreta Samoopredeljenje/Vetëvendosje, osudio na kaznu zatvora u trajanju od devet (9) meseci za krivično delo učestvovanje u grupi koja sprečava službeno lice u obavljanju službenih aktivnosti iz člana 318. stavovi 1. i 2. KZK. Sud je okrivljenog Kurti odmah oslobodio pritvora jer je on za vreme postupka, koji se odvijao u toku 2007. i početkom 2008. godine, već bio proveo jedananest (11) meseci u pritvoru i kućnom pritvoru, čime je izdržao  izrečenu kaznu.


Share