Poreklo video snimka streljanja šestorice Bošnjaka iz Srebrenice

Povodom vesti objavljene na sajtu B92, 12.12.2007.godine, da je Jovan Mirilo ”snabdeo nevladinu organizaciju Fond za humanitarno pravo snimkom” streljanja šestorice Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995. godine, Fond za humanitarno pravo (FHP) ponavlja da je video kasetu dobio od Dušana Kosanovića, pripadnika Škorpiona, u novembru 2004. godine, koji je, između ostalog, o tome svedočio  pred Većem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, 11. aprila 2006.

Kosanović je u novembru 2004. godine došao u kancelariju FHP-a sa Jovanom Mirilom, zbog problema koje je imao sa grupom ljudi kojima je dao na čuvanje video snimak streljanja šestorice Bošnjaka. Naime, ti ljudi su hteli da prodaju video snimak iako je Kosanović odlučio da je za njega bolje da bude zaštićeni haški svedok (izmešten iz Srbije). Verovao je da mu Nataša Kandić može pomoći u tome. Na njen savet, Kosanović je od tih ljudi uzeo natrag video kasetu, original je predao njoj a kopiju haškim istražiteljima. FHP nije istraživao da li su Dušan Kosanović i Jovan Mirilo bili uključeni u akciju prodaje kasete. Neposredno nakon što je Kosanović predao video snimak Nataši Kandić, u novembru 2004, godine, još jedan pripadnik Škorpiona  (Buca Crnobrnja) je nudio video snimak.

Jovan Mirilo je prvi put kontaktirao FHP u maju 2003. godine, u vreme suđenja pripadniku Škorpiona Saši Cvjetanu, pred Okružnim sudom u Beogradu, za ubistvo 14 dece i žena na Kosovu, u ime Gorana Stoparića, takođe pripadnika Škorpiona, koji je hteo da razgovara sa Natašom Kandić o tom zločinu. Desetog decembra 2003. godine, Stoparić je pošteno i iskreno svedočio pred Okružnim sudom u Beogradu, detaljno opisujući kako se dogodilo ubistvo dece i žena. Tada je Nataši Kandić otkrio da je jedinica Škorpioni učestvovala u streljanju Muslimana iz Srebrenice i da postoji video snimak. Stoparić je postao haški svedok. U februaru 2004. godine je napustio zemlju. U to vreme haški istražitelji su razgovarali sa Jovanom Mirilom o njegovim saznanjima o ratnim zločinima, ali nisu stekli poverenje u njega. Godinu dana kasnije, Dušan Kosanović je takođe u organizaciji Haškog tribunala napustio Srbiju. Nakon što je FHP obelodanio snimak streljanja 1.06.2005. godine, Jovan Mirilo je obavestio FHP da mu neki pripadnici Škorpiona prete i zamolio da mu pomogne da dobije vizu za Austriju. FHP to nije mogao ali je uputio zahtev MUP-u Srbije da zaštiti Jovana Mirila. U međuvremenu Jovan Mirilo je sa porodicom napustio Srbiju i dobio prestižnu austrijsku nagradu za ljudska prava.

Mrilov zahtev za azil u Austriji je rezultat njegovog straha da mu se nešto loše može desiti u Srbiji. S obzirom da u   današnjoj Srbiji ima jako puno neprijateljstva prema svakom ko pominje ratne zločine, a Mirilo je o tome govorio, njegov strah je opravdan.

 

Share