Slovenija: Odšteta za “izbrisane” građane

Ljubljana — Slovenija je danas usvojila zakon o odšteti više hiljada građana koji su nakon što je proglašena nezavisnost 1991. izbrisani iz registra prebivališta.
Ljubljana — Slovenija je danas usvojila zakon o odšteti više hiljada građana koji su nakon što je proglašena nezavisnost 1991. izbrisani iz registra prebivališta.
Iako je bilo pokušaja da se u Srbiji, BIH-u i Hrvatskoj napiše zajednički udžbenik povijesti, to se još dugo neće dogoditi, pa će mladi u tim zemljama i dalje noviju povijest učiti na radikalno različite načine, čime će se podjele među njima, dijelom uzrokovane i potpuno drukčijim tumačenjima istih događaja na razvalinama SFRJ-a devedesetih, još više produbiti. Potreba objektivnog suočavanja s prošlošću dugogodišnja je mantra nevladinih udruga koje se bore za zaštitu ljudskih prava, poput Documente i GOLJP-a u Hrvatskoj ili Žena u crnom i Fonda za humanitarno pravo u Srbiji.
Uprkos teškoćama u primeni novog krivičnog zakonika, u narednom periodu srpsko Tužilaštvo za ratne zločine otvoriće slučajeve vezane za ratne zločine počinjene u Srebrenici, Štrpcima, na Kosovu, kaže u intervjuu za BIRN zamenik Tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić.
Istražujući ovaj slučaj, kad bismo došli do nekog svedoka ili do ljudi koji nešto znaju, oni su dobijali pretnje. Američka Vlada čini mnogo u procesu pridruživanja Srbije EU i kada je reč o dovođenju stranih investicija. No, Srbija mora da zna da je između nje i SAD krv. Ubili su trojicu građana SAD bez ikakavog razloga. Više nećemo slušati njihove izgovore. Šta god da sad kažu – moraće da ispune. U suprotnom, mislim da ih američka Vlada neće uzimati za ozbiljno u drugim stvarima
SARAJEVO – Na lokalitetu Sjemeč, na području Rogatice, otkrivena je masovna grobnicu sa još neutvrđenim brojem žrtava, rekla je portparolka Instituta za nestale osobe BiH (INO), Lejla Čengić.
U Hrvatskoj se 20. novembra obilježava godišnjica zločina na Ovčari. Tog su dana prije 22 godine na gazdinstvu Ovčara i u logoru u Velepromet pripadnici srpskih jedinica počinili jedan od najstrašnijih zločina na europskom tlu nakon Drugoga svjetskog rata
Fond za humanitarno pravo (FHP) zahteva od načelnika Generalštaba Vojske Srbije Ljubiše Dikovića da Pavla Gavrilovića i Rajka Kozlinu, optužene za zločin nad kosovskim Albancima u Trnju 25. marta 1999. godine, udalji iz Vojske Srbije do okončanja postupka.
Redakciji e-novina javio se policajac Petar Đorđević* koji je optužio pripadnike srbijanskog MUP da su počinili monstruozne zločine na Kosovu i nakon toga, kako iznosi u svom svedočenju, bio žrtva Jedinice za zaštitu svedoka i Tužilaštva za ratne zločine Srbije. Naš sagovornik sa ženom i dvoje dece živi u Lihtenštajnu. Motivisan je, ističe, svedočenjem Slobodana Stojanovića, ponovnom pažnjom javnosti koja je pokazala interesovanje za njihov slučaj i lažima koje su tim povodom izneli tužilac Vladimir Vukčević i zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić.
Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine jučer donio odluku o obustavljanju izdržavanja kazne i oslobađanju deset osuđenih ratnih zločinaca, a pozivajući se na odluku Ustavnog suda od 22. oktobra 2013. godine koji je usvojio apelacije osuđenih pred Sudom BiH, te utvrdio povredu prava optuženih iz člana 7. stav 1. Evropske konvencije i ukinuo presude Državnog suda, pravni eksperti tvrde kako je ovo očekivana odluka na koju upozoravaju već godinama.
Danas, 19. novembra 2013. godine, u prostorijama Fonda za humanitarno pravo (FHP) otvorena je druga Regionalna škola za tranzicionu pravdu. Škola, koju i ove godine organizuju FHP, Udruženje Pravnik iz Sarajeva i Fond za humanitarno pravo Kosovo, predstavlja desetodnevni program obrazovanja o instrumentima za suočavanje sa prošlošću. Ove godine u školi se obrazuje 25 učesnika iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Srbije.