Kome smeta Vučić u Srebrenici?
Najavu premijera Aleksandra Vučića da je spreman da oda počast srebreničkim žrtvama, u regionu vide kao dobar gest ka pomirenju.
Najavu premijera Aleksandra Vučića da je spreman da oda počast srebreničkim žrtvama, u regionu vide kao dobar gest ka pomirenju.
Oni koji planiraju i provode genocid žele da liše čovječanstvo velikog i raznorodnog bogatstva koje čine njegovi narodi, rase, etničke grupe i religije. To je zločin protiv cijelog čovječanstva i njegove posljedice osjeća ne samo grupa koja je izdvojena za uništenje, nego čitavo čovječanstvo
Presuda po žalbi u predmetu protiv Radislava Krstića, 19. april 2004.
Sud u Beogradu je šest bivših pripadnika paravojne grupe “Simini četnici” oslobodio optužbi za ubistvo 28 romskih civila, među kojima je bilo i dece, 1992. godine u blizini Zvornika.
U Kongresu SAD predstavljena je rezolucija u kojoj se ističe da je u Srebrenici počinjen genocid i u kojoj se osuđuje svaki pokušaj njegovog negiranja.
Ustav iz 2006. garantuje pravo na besplatnu pravnu pomoć, u okviru dela koji se odnosi na ljudska prava, ali kaže da će to biti propisano posebnim zakonom, koga još uvek nema. Samim tim, građani Srbije već devet godina ne mogu da ostvare svoja Ustavom garantovana ljudska prava
Švajcarska granična policija potvrdila je da je u kantonu Ženeva uhapsila Nasera Orića, ratnog komandanta Srebrenice, te saopštila da je predat ženevskoj policiji a zatim stavljen na raspolaganje Federalnom uredu za pravdu (OFJ).
Poštovani predsedniče Republike,
Poštovani premijeru i članovi Vlade,
Poštovana predsednice i poslanici/e Narodne skupštine,
Dvadeset godina je prošlo od kada je vojska Republike Srpske, predvođena generalom i haškim optuženikom Ratkom Mladićem, a uz svaku vrstu pomoći režima Slobodana Miloševića, počinila jedini genocid u Evropi, posle Drugog svetskog rata. Ubijeno je 8372 ljudi.
Nestali sa Kosova – i dalje se ne zna sudbina 1.700 ljudi: Drugu godinu zaredom u Beogradu se u organizaciji nevladinog sektora održava festival „Miredita dobar dan” na kojem se predstavlja kosovska kulturna scena, ali i otvaraju neke od najtežih tema u odnosima dva društva. Sa debate „Dekonstrukcija zajedničke prošlosti”, održanoj u okviru festivala poručeno je da je pitanje nestalih osoba ključno za normalizaciju odnosa izmedju Prištine i Beograda. Priča Biljane Đogić.
Inicijativa da se usvoji rezolucija kojom bi se 11. jul proglasio Danom sećanja je u civilizacijskom smislu pomak koji je ne treba posmatrati u kontekstu političkih odluka, kaže Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo.
Haški optuženik Radovan Karadžić kritikovao je govor predstavnika SAD Dejvida Presmana pred Savetom bezbednosti UN 3. juna.