DA ZNAMO: Štrpci, 27. februar 1993.godine
Pre 18 godina, 27. februara 1993. godine, iz voza 671 koji je saobraćao na liniji Beograd-Bar, u mestu Štrpci, oteto je i ubijeno 19 civila (18 Muslimana i jedan Hrvat).
Pre 18 godina, 27. februara 1993. godine, iz voza 671 koji je saobraćao na liniji Beograd-Bar, u mestu Štrpci, oteto je i ubijeno 19 civila (18 Muslimana i jedan Hrvat).
Pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu, 18. februara 2011. godine, održano je ročište po tužbi za naknadu materijalne štete koju je FHP u junu 2007. godine podneo protiv Republike Srbije u ime Omera Čavčića i još osmorice tužilaca, bivših logoraša logora u Šljivovici (opština Čajetina) i Mitrovom Polju (opština Aleksandrovac), zbog odgovornosti države za torturu koju su nad njima izvršili pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije (MUP RS) u Šljivovici i Mitrovom Polju tokom 1995. i 1996. godine.
Pripadnici Užičkog korpusa Vojske Jugoslavije [VJ] 18. februara 1993. godine izvršili su minobacački napad na selo Kukurovići kod Priboja [selo se nalazi uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom]. U napadu je ubijeno troje staraca: Uzeir Bulutović, Mušan Husović i Fatima Sarač. Ostali stanovnici su u strahu za svoje živote pobegli iz sela a njihova imovina je uništena i zapaljena.
Koordinacija civilnog društva u Sandžaku i potpisane organizacije civilnog društva u Srbiji zahtevaju od dnevnog lista „Danas“da obrazloži svoju odluku da objavi poziv na linč Aide Ćorović u formi reagovanja Muslimanskog omladinskog kruga.
Beograd, 9. februar – Pred Višim sudom u Beogradu održano je ročište u postupku za naknadu materijalne štete bivšim meštanima sela Kukurovići kod Priboja. Tužbu je u ime 12 tužilaca podneo Fond za humanitarno pravo 2007.godine, zbog odgovornosti države za uništenje njihove imovine prilikom napada pripadnika Užičkog korpusa Vojske Jugoslavije (VJ) 18. februara i 11. aprila 1993. godine na selo Kukuroviće.
Odeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, u veću kojim je predsedavala sudija Snežana Nikolić-Garotić, izreklo je 21.01.2011. osuđujuću presudu u predmetu protiv devetorice optuženih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Gnjilanu/Gjilan. Optuženi su osuđeni na kazne zatvora i to Agush Memishi, Selimon Sadiku i Samet Hajdari na po 15 godina, Faton Hajdari, Ahmet Hasani i Nazif Hasani na po 10 godina a Kamber Sahiti i Ferat Hajdari na po 8 godina.
Odeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu 15.12.2010. ponovo je osudilo optuženog Radojka Repanovića na 20 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Suvoj Reci/Suharekë. Sud je u potpunosti prihvatio stav i argumente, koje je u završnoj reči izneo zamenik tužioca za ratne zločine Miroljub Vitorović.
Fond za humanitarno pravo, čiji su predstavnici pred Većem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu (u daljem tekstu Veće za ratne zločine), zastupali porodice streljanih na Ovčari, smatra da je Žalbeno veće MKTJ dalo poverenje svedoku koji pripada grupi bivših oficira JNA koji svim sredstvima, uključujući svedočenje pred MKTJ i Većem za ratne zločine, pokušavaju sebe da zaštite od mogućeg krivičnog progona, i da umanje odgovornost optuženih koji ih u svojoj odbrani ne terete.
Dana 11. decembra 1991. godine pripadnici 130. bataljona Hrvatske vojske (HV), u selu Paulin Dvor kod Osijeka, ubili su 18 civila srpske nacionalnosti – Milana Labusa, Spasoja Milovića, Boju Grubišić, Božidara Sudžukovića, Bosiljku Katić, Boška Jelića, Milana Katića, Dmitra Katića, Draginju Katić, Vukašina Medića, Darinku Vujnović, Anđu Jelić, Milicu Milović, Petra Katića, Jovana Gavrića, Milenu Rodić, Milku Lapčević i Mariju Sudžuković, kao i jednog civila mađarske nacionalnosti – Kećkeš Dragutina. Ubistva su počinjena u kući Andrije Bukvića, u kojoj su civili bili u kućnom pritvoru. Više pripadnika 130. bataljona HV, iz odmazde zbog smrti saborca Ilije Ravnjaka, ušlo je u kuću Andrije Bukvića i ispaljivanjem hitaca iz automatskih pušaka, pištolja i aktiviranjem ručnih bombi, usmrtilo civile u kući.
Posle pet godina suđenja, sudsko veće Odeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, kojim je predsedavala sudija Tatjana Vuković izreklo je presudu [22.11.2010.] koja je duboko pogodila i uvredila porodice žrtava i uznemirila branitelje ljudska prava.