Predlog praktične politike: Unapređenje prava i položaja žrtava i svedoka u postupcima za ratne zločine u Srbiji

Predlog praktične politike: Unapređenje prava i položaja žrtava i svedoka u postupcima za ratne zločine u Srbiji

Predlog-prakticne-politike-srUloga žrtava u postupcima za ratne zločine je nezamenljiva, jer su njihovi iskazi u ovim postupcima često ključni dokaz koji može da potkrepi navode optužnice. Da bi se osiguralo nesmetano i efikasno vođenje sudskog postupka, od ključne je važnosti da žrtve imaju podršku od strane institucija koje su nadležne za krivično gonjenje, te da budu informisane o sudskom postupku i o svojim pravima, kako bi njihov iskaz bio što kvalitetniji, a posledice po kasniji život što manje. Odnos nadležnih pravosudnih organa prema žrtvama umnogome utiče na njihovu odluku da učestvuju u krivičnom postupku, kao i na osećaj poverenja u pravosudni sistem. Obzirom da je za žrtve svedočenje veoma traumatično, od vitalnog je značaja da pravosudni sistem prepozna potrebe i brige žrtava, te da im pruži podršku i potrebne informacije, a u cilju umanjivanja retraumatizacije i istovremene pripreme za kvalitetno svedočenje.


Share

Djeca rođena zbog rata: ‘Ime jednog roditelja’

Djeca rođena zbog rata: ‘Ime jednog roditelja’

Slobodna EvropaProcjenjuje se da je u Bosni i Hercegovini tokom posljednjeg rata silovano između 20.000 i 50.000 žena. Nakon ratnog silovanja žene su rađale djecu, neka su ostajala uz majke, neka su odmah po rođenju data na usvajanje drugim porodicama. Tačan broj do danas nije utvrđen. Mladi okupljeni u Udruženje Zaboravljena djeca rata traže da se konačno sa njih skine stigma nepoznatog oca.

 

 

Preuzeto sa portala Slobodna Evropa

Share

Istina koja nije postala pomirenje

Istina koja nije postala pomirenje

remarker-logoIvana Žanić i Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo

Poslednjih godina je primetna praksa da se smanjuje broj postupaka za ratne zločine pred sudovima u Srbiji. I danas, kao i pre 16 godina, kada se počelo sa procesuiranjem ovih zločina u Srbiji je situacija nepromenjena – nema optužnica protiv visokorangiranih pripadnika vojske i policije. Ukoliko analiziramo poslednje podignute optužnice, čini se da će se ta praksa nastaviti i u budućnosti.

Poslednji od dosad objavljenih 12 dosijea Fonda za humanitarno pravo rezultat je istraživanja o prisilnoj mobilizaciji izbeglica u Srbiji, ljudi koji su se u SR Jugoslaviju sklonili od ratnih dejstava u susedstvu, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. O rezultatima istraživanja Fonda o njihovoj sudbini, kao i o dosadašnjim dosijeima i cilju istraživanja, da se podstakne pomirenje u regionu, koji su, izvesno je već sada, drugačiji, dokumentovani prikaz rata i svega što je pratilo ratna dejstva, za Remarker govore izvršna direktorka Fonda Ivana Žanić i autorka dosijea Jovana Kolarić. Objavljeni nalazi rezultat su temeljnog istraživanja, razgovora sa učesnicima i svedocima, te selekcije dokumenata Haškog tribunala koji rasvetljavaju brojne aspekte problema kojima se dosijei bave.


Share

Terali su nas u rat palicama i kundacima

Terali su nas u rat palicama i kundacima

portalnovosti_logoSamo od svibnja do kraja rujna 1995. MUP Srbije prisilno je mobilizirao desetak tisuća izbjeglica iz Hrvatske i BiH, među kojima su bili maloljetnici i žene. Najgore su prošli oni koji su potom odvedeni u Erdut, gdje su ih zlostavljali arkanovci. ‘Počeli su da me tuku, besomučno. Potom su mi cev od pištolja stavljali u usta’, svjedoči M. K. iz Knina

Počeli su da me tuku, besomučno. Udarali su me pendrecima, kundakom preko leđa. Cev od pištolja su mi stavljali u usta. Govorili su ‘Zini, zini’. Nisam znao za sebe.


Share

Poziv na predstavljanje Predloga praktične politike: Unapređenje prava i položaja žrtava i svedoka u postupcima za ratne zločine u Srbiji

Poziv na predstavljanje Predloga praktične politike:  Unapređenje prava i položaja žrtava i svedoka u postupcima za ratne zločine u Srbiji

Predlog-prakticne-politike-srFond za humanitarno pravo (FHP) će u petak, 6. decembra 2019. godine, u 11:00 časova, u Velikoj sali Medija centra Beograd (Terazije 3, II sprat) predstaviti „Predlog praktične politike: Unapređenje prava i položaja žrtava i svedoka u postupcima za ratne zločine u Srbiji”.

Polazeći od višegodišnjeg uvida u procesuiranje ratnih zločina u Srbiji, FHP je identifikovao određene probleme i nedostatke u postojećem sistemu podrške žrtvama i svedocima, te je stoga pristupio izradi predloga praktične politike, sa ciljem da pruži analizu trenutnog stanja i ponudi preporuke za unapređenje položaja žrtava i svedoka u postupcima za ratne zločine pred sudovima u Srbiji.

 

Govornici:

  • Meris Mušanović, Fond za humanitarno pravo
  • Ivana Žanić, Fond za humanitarno pravo
  • Suvada Selimović, svedokinja u predmetu Zvornik II
  • Biljana Slavković, psihoterapeutkinja

Simultani prevod na engleski jezik je obezbeđen.

Share

Vukovar, 28 godina

Vukovar, 28 godina

pescanik_ffA. Vučić 20. i 21. novembra ne ide u Zagreb na kongres Evropskih narodnih partija (EPP) zbog „medijske harange koju protiv njega vode pojedini krugovi u hrvatskom društvu kojima smeta to što se Srbija ekonomski podiže i više nije na kolenima“. A upravo tih dana novembra 1991. pripadnici paravojne jedinice koju je osnovala njegova stranka učestvovali su u masakru na Ovčari. Razgovor Svetlane Lukić sa Marinom Kljajić, advokaticom koja prati suđenja za ratne zločine u Beogradu. Dokumentarni snimci Peščanika i Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS), fotografije: Aleksandar Anđić.

Vukovar, 28 godina from PEŠČANIK on Vimeo.

Share

Vukovarska noć

Vukovarska noć

danas_logoOd otkrića prve masovne grobnice u Evropi posle Drugog svetskog rata prošlo je 27 godina. Grobnica je nastala dva dana po zauzimanju Vukovara, 20. novembra 1991. godine. Tog dana u ranim jutarnjim časovima pripadnici JNA prvo su u vukovarskoj bolnici razdvojili muškarce od žena, dece i staraca.

Share

Šesta Škola tranzicione pravde

Logo FHPOd 5. do 10. novembra 2019. godine održana je šesta po redu Škola tranzicione pravde (Škola) Fonda za humanitarno pravo (FHP). Školu je pohađalo 18 studenata prava, političkih nauka, istorije, skandinavskih jezika i sociologije, kao i aktivisti nevladinih organizacija iz Srbije.

Polaznici su stekli znanja o konceptu i mehanizmima tranzicione pravde, njenoj primeni u Srbiji u kontekstu oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji, a razmatrali su i studije slučaja zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Pored prilike da saznaju sudski utvrđene činjenice o ovim zločinima, koje su utvrđene pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), polaznici su imali prilike da čuju i o rezultatima i izazovima u procesuiranju ratnih zločina pred sudovima u Srbiji, Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Pored učenja o sudski utvrđenim činjenicama pred MKSJ i nacionalnim sudovima, polaznici su imali prilike da saznaju i o temama koje se tiču reforme institucija, lustracije, reparacija, ali i tema koje su vezane za memorijalizaciju.


Share

Dosije: Prisilna mobilizacija izbeglica

Dosije: Prisilna mobilizacija izbeglica

Dosije-PrisilnaMobilizacija-enOd izbijanja rata na području Hrvatske i BiH, a posebno u vezi sa hrvatskim vojno-policijskim operacijama „Bljesak” i „Oluja”, u Srbiju je izbeglo oko 500.000 Srba, državljana Hrvatske i BiH. Nekoliko desetina hiljada Srba iz Hrvatske izbeglo je u Srbiju tokom 1991. i 1992. godine. Oni su uglavnom menjali svoje kuće i imovinu sa Hrvatima iz Vojvodine koji su, pod pritiskom Srpske radikalne stranke i paravojnih grupa, napustili Srbiju. Najmanje 200.000 ljudi je izbeglo iz Hrvatske u periodu od maja do kraja avgusta 1995. godine, tokom i nakon operacija Hrvatske vojske i MUP-a, „Bljeska” i „Oluje”. Većina izbeglica bila je smeštena u prihvatnim centrima širom Srbije, starim hotelima, nekorišćenim javnim objektima, kod rođaka i prijatelja, a tek mali broj je imao mogućnosti da iznajmi stan.


Share

Vreme glasnog ponosa

Vreme glasnog ponosa

danas_logoProšle nedelje Ministarstvo odbrane Srbije organizovalo je promociju knjige „Tuzlanska kapija – režirana tragedija“ Ilije Brankovića, koja negira odgovornost generala Novaka Đukića za zločin u Tuzli 25. maja 1995. godine gde je ubijena 71 osoba a ranjeno 100.

Share