Sandra Orlović o vraćanju Šešelja u pritvor

Izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo Sandra Orlović za Dnevnik HRT-a o nalogu Žalbenog veća Haškog tribunala o povratku Vojislava Šešelja u pritvor.
Izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo Sandra Orlović za Dnevnik HRT-a o nalogu Žalbenog veća Haškog tribunala o povratku Vojislava Šešelja u pritvor.
Fond za humanitarno pravo (FHP) je 27. marta 2015. godine poslao izveštaj Komitetu Ujedinjenih nacija protiv torture (Komitet) o stanju u Srbiji u ovoj oblasti i napretku ostvarenom od prethodnog izveštaja Komitetu iz 2008. godine. Na svojoj 54. sednici, održanoj u periodu od 20. aprila do 15. maja 2015. godine, Komitet će razmatrati drugi periodični izveštaj Republike Srbije o primeni Konvencije protiv torture i drugih svirepih, nehumanih ili ponižavajućih kazni ili postupaka (Konvencija).
Žalbeno veće Haškog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) usvojilo je žalbu tužilaštva na privremeno puštanje na slobodu vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja i naredilo njegov povratak u haški pritvor. Šešelj poručuje: “Ne vraćam se dobrovoljno u Hag”, dok premijer Vučić kaže: “Ovo je nemoralna odluka.” Hrvatska predsednica pozdravila odluku izHaga.
Koordinatorka Regionalne komisije za utvrđivanje istine u vezi sa zločinima počinjenim na prostoru bivše Jugoslavije (REKOM) govori o hapšenju osmorice pripadnika Centra za obuku Jahorina iz sastava Specijalne brigade MUP-a RS-a optuženih za likvidaciju više od hiljadu civila na farmi Kravice i objašnjava zašto ne isključuje mogućnost da se premijer Aleksandar Vučić ove godine pojavi na obilježavanju dvije decenije od genocida u Srebrenici
Tokom proteklih 16 godina Fond za humanitarno pravo Kosovo i Fond za humanitarno pravo sa sedištem u Srbiji prikupili su podatke o ubijenim i nestalim osobama u periodu od 20. marta do 14. juna 1999 godine, koji se odnosi na NATO bombardovanje. Iz sakupljenih podataka rezultira da su srpske snage ubile 6901 albanskih civila, dok je, sa druge strane, ubijeno ili nestalo 328 srpskih civila. Takođe je ubijeno ili nestalo 136 civila Roma i drugih naroda. U istom periodu za vreme oružanih sukoba ubijeno je 1204 pripadnika OVK i 559 pripadnika srpskih snaga. Tokom bombardovanja, od strane NATO bombi stradalo je ukupno 758 osoba. Samo na Kosovu je stradalo 488 osoba (249 Albanaca, 202 Srbina, i 37 Roma), dok je u Srbiji stradalo 260 a u Crnoj Gori 10 osoba.
Savezna vlada SR Jugoslavije je još 2000. godine objavila publikaciju „Junaci otadžbine“, koja predstavlja vrednu, iako nepotpunu, evidenciju o vojnim žrtvama u vezi sa ratom na Kosovu. U toj evidenciji pomenute su vojne ratne žrtve, među kojima i 275 pripadnika VJ/MUP-a Srbije koji su stradali u NATO napadima na teritoriji Srbije, Crne Gore i Kosova.
Bilo koju funkciju da obavlja, ministar Aleksandar Vulin je uvek na istom zadatku. Prošle godine je kao šef Kancelarije za Kosovo i Metohiju izvršio nasilnu intervenciju u školski program, dok danas kao ministar za rad nastavlja istu kampanju sa još većim intenzitetom.
Žene u crnom i Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji smatraju da je hapšenje osmorice pripadnika Centra za obuku Jahorina, koja je delovala u sastavu Specijalne brigade MUP-a Republike Srpske osumnjičenih da su na lokalitetu Kravice učestvovali u ubistvu više od hiljadu bosanskih muslimana a u okviru genocida u Srebrenici, jula 1995. godine pozitivan korak ka kažnjivosti svih ratnih zločina. To bi mogao da bude ozbiljan korak ka raskidu sa zločinačkom politikom iz prošlosti, ali i sa dominantnim poricanjem i relativizovanjem genocida u Srebrenici.
Na nekoliko lokacija u Srbiji uhapšeno je osam osoba koje Tužilaštvo te zemlje tereti za ratne zločine u Kravici kod Srebrenice.
Naša gošća u Beogradu je Sandra Orlović, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo.