Neki naši su rušili, dok smo mi navijali

Šovinizam, primitivizam i neznanje ne idu jedno bez drugog. To je tako vazda bilo. Pa i u slučaju vandalskog rušenja vjerskih objekata.
Šovinizam, primitivizam i neznanje ne idu jedno bez drugog. To je tako vazda bilo. Pa i u slučaju vandalskog rušenja vjerskih objekata.
Novi broj biltena kroz PRISTUPANJE ka PRAVDI donosi intervju sa ambasadorom Švajcarske u Srbiji i u Crnoj Gori, gospodinom Žan-Daniel Ruhom i autorski tekst direktora Centra za praktičnu politiku Dragana Popovića.
Sa ambasadorom Ruhom razgovarali smo o uspostavljanju regionalne stabilnosti i pomirenja na Zapadnom Balkanu, prioritetima predsedavanja Srbije OEBS-om, dostignućima Srbije u suočavanju sa prošlošću i potencijalu evropskih integracija za unapređivanje ove oblasti, te o doprinosu Haškog tribunala utvrđivanju činjenica o počinjenim zločinima i pomirenju između različitih zajednica u regionu.
Dragan Popović je predočio važnost uključivanja tema iz oblasti tranzicione pravde u proces normalizacije odnosa između Srbije i Kosova. On poručuje da Briselski pregovori nužno moraju obuhvatiti utvrđivanje istine o ratnim zločinima, procesuiranje odgovornih, sprovođenje institucionalnih reformi, širok spektar reparativnih mera i utvrđivanje sudbine nestalih osoba.
Rubrika Novosti donosi pregled aktuelnosti u oblasti tranzicione pravde i evropskih integracija Srbije, dok rubrika Suđenja za ratne zločine nudi pregled održanih suđenja i donetih presuda u prethodnom periodu.
Vaše mišljenje i komentare na bilten i/ili teme možete poslati emailom na towardsJUSTICE@hlc-rdc.org ili se uključiti u diskusiju na Twitteru uz korišćenje #towardsJUSTICE.
Svoj primerak biltena preuzmite ovde.
Viši sud u Beogradu oslobodio je u četvrtak u ponovljenom prvostepenom postupku Bobana Pop Kostića, nekadašnjeg pripadnika Vojske Republike Srpske, za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u logoru Luka u Brčkom.
Tužilačka strategija, koja će detaljno obraditi nadležnosti Tužilaštva za ratne zločine, biće usvojena nakon Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina. Prvi nacrt Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina trebalo bi da bude objavljen krajem novembra, nakon čega će biti započeta javna rasprava, rečeno je Danasu u Ministarstvu pravde.
Iskustva društava koja su prošla kroz periode obeležene sistemskim kršenjem ljudskih prava pokazuju da je za uspešnu tranziciju ka demokratskom poretku neophodno uspostavljanje jakih institucija, čije će profesionalno i nezavisno delovanje na duži rok dovesti do obnove njihovog kredibiliteta u javnosti i ponovnog uspostavljanja poverenja građana u pravni poredak. Ključni instrumenti za postizanje ovih ciljeva su procesuiranje odgovornih za ratne zločine, i uklanjanje iz institucija (vetting[1] i lustracija) pojedinaca nedostojnih vršenja javne funkcije, zbog njihove uloge tokom ratnih sukoba.
Fond za humanitarno pravo predstavio je dosije Reka, zbirku svedočanstava o jednom od najtežih ratnih zločina počinjenih na Kosovu, koji nikada nije procesuiran. Kao jedna od ključnih figura tog događaja spominje se Momir Stojanović, danas poslanik SNS, a tada šef bezbednosti Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije, koji negira odgovornost.
U utorak i sredu, 27. i 28. oktobra 2015. godine se u 9:30h, u sudnici 2 Specijalnog suda, nastavlja suđenje oficirima i podoficirima Vojske Srbije Rajku Kozlini i Pavlu Gavriloviću za zločin protiv civila u selu Trnje, počinjen u martu 1999. godine. Nakon odlaganja prethodnih pet glavnih pretresa, na suđenju sledeće nedelje će po prvi put svedočiti žrtve i očevici zločina.
Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je 23. oktobra 2015. godine Dosije „Operacija Reka“. Dosije pruža uvid u događaje od 27. i 28. aprila 1999. godine u selima zapadno od grada Đakovica na Kosovu, kada je sprovedena opsežna zajednička operacija Vojske Jugoslavije (VJ) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) pod nazivom „Operacija Reka“. Tokom ove operacije, pripadnici srpskih snaga ubili su najmanje 350 civila – kosovskih Albanaca, a njih nekoliko hiljada proterali u Albaniju. Tela 309 ubijenih pronađena su 2001. godine u tajnim masovnim grobnicama u predgrađu Beograda. Najmlađa žrtva ovog zločina imala je 15 godina.
Dana 27. i 28. aprila 1999. godine u selima zapadno od grada Đakovica na Kosovu sprovedena je opsežna zajednička operacija Vojske Jugoslavije (VJ) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) pod nazivom operacija Reka. Tokom ove operacije, pripadnici srpskih snaga ubili su najmanje 350 civila – kosovskih Albanaca, a njih nekoliko hiljada proterali u Albaniju. Tela 309 ubijenih pronađena su 2001. godine u tajnim masovnim grobnicama u predgrađu Beograda. Napad srpskih snaga na civilno stanovništvo u dolini Reka po broju žrtava najteži je zločin počinjen nad civilima tokom rata na Kosovu i jedan od najvećih u ratovima u bivšoj Jugoslaviji tokom devedesetih godina prošlog veka.