Obilježen 20. rođendan Documente

Obilježen 20. rođendan Documente

portalnovosti_logoPrije 20 godina krenuli smo na put istraživanja sudbina ubijenih i nestalih i još uvijek na tome radimo, kao i na njegovanju kulture sjećanja – rekla je Vesna Teršelič na obilježavanju 20. godišnjice osnivanja Documente.

Nevladina organizacija Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću s više događaja proslavila je 18. oktobra svoj 20. rođendan. Obilježavanje je počelo spomen šetnjom posvećenom Građanskom odboru za ljudska prava (GOLJP), osnovanom prije 32 godine, jednom od četiri nevladine organizacije koje su osnivači Documente. Razlog spomen šetnje i obilaska lokacija gdje je bilo sjedište GOLJP-a, do konačnog preseljenja u Kuću ljudskih prava na Trešnjevci, završetak je uređivanja i arhiviranja dokumentacije GOLJP-a koju će, po riječima voditeljice Documente Vesne Teršelič, moći koristiti svi koji imaju istraživačke ambicije i zanima ih proučavanje perioda od početka 90-ih do danas.


Share

Tri decenije nakon rata žrtve seksualnog nasilja u BiH nemaju pristup pravima

Tri decenije nakon rata žrtve seksualnog nasilja u BiH nemaju pristup pravima

aljazeeta_logoImovinskopravni zahtjevi žrtava ratnog seksualnog nasilja bili su u fokusu jednodnevnog foruma u organizaciji TRIAL International Ureda u BiH, a u okviru projekta koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva. Ovo je bio ključni događaj trogodišnjeg projekta, koji ima za cilj da naglasi uspjehe u oblasti primjene instituta ostvarivanja imovinskopravnih zahtjeva za žrtve ratnog seksualnog nasilja.

Fokus je bio na značaju ovih zahtjeva za preživjele, donesenim obavezujućim uputstvima tužiocima koji postupaju u predmetima ratnog seksualnog nasilja i trgovine ljudima, te prenosu prakse iz ovih predmeta na druge slučajeve ratnih zločina i za druga krivična djela.


Share

Šta spomenik tenk u Sarajevu uči učenike škole pored koje je postavljen?

Šta spomenik tenk u Sarajevu uči učenike škole pored koje je postavljen?
DetektorTenk sa uperenom cijevi – spomenik otkriven prošle sedmice u parku kod Druge gimnazije u Sarajevu – neprimjeren je zbog učenika, kojima će biti prva asocijacija na školovanje, ali otvara i pitanja spomeničke kulture u Bosni i Hercegovini, smatraju stručnjaci, za koje on ne služi suočavanju s prošlošću i procesima pomirenja pa može produbiti podjele i mržnju.

Za Nedžada Novalića iz Centra za nenasilnu akciju (CNA) je samo idejno rješenje spomenika u vidu tenka loše iz perspektive izgradnje mira i zdravijeg društva. Za njega je neprihvatljiva i lokacija.


Share

Izložba “Snove sanjam u staroj kući” je jučer otvorena u Dokumentacionom Centru Kosovo

Izložba “Snove sanjam u staroj kući” je jučer otvorena u Dokumentacionom Centru Kosovo

fdh_kosovo_logoJučer, dana 10. Oktobra 2024. godine u prostorijama Dokumentacionog Centra Kosovo otvorena je izložba:“ Snove sanjam u staroj kući“ autorke Belone Kurteshi. Njen rad, daleko od veličanstvenih i herojskih ratnih narativa poziva publiku da ceni male pojedinačne lične priče, koje se samostalno stapaju u univerzalne.

Šta su snovi do komadići sećanja usađeni negde duboko u podsvesti. Poput nekih apsurdnih i nadrealnih kolaža, mešaju se i poprimaju nova nedostižna, neshvatljiva i često uznemirujuća značenja. Ostaje samo onaj osećaj nostalgije ali i straha koji s vremena na vreme nađe put da ispliva na površinu, potisnut hiljadama slojeva laži o budućnosti, ponovnoj izgradnji novog života. Nekadašnje ruševine postaju topli kreveti i scenografija novih snova.

Share

U Stupnom Dolu grade budućnost uz sjećanje na ubistva 38 mještana i lomače prije 31 godinu

U Stupnom Dolu grade budućnost uz sjećanje na ubistva 38 mještana i lomače prije 31 godinu
DetektorU Stupnom Dolu, selu nekoliko kilometara udaljenom od Vareša, ovog mjeseca se obilježava 31. godišnjica zločina koji su počinile snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kada je ubijeno 38 mještana – među kojima petero djece – a kuće, s ljudima u njima, zapaljene.

“Nas osamnaestero smo preživjeli živu lomaču“, kaže Adisa.


Share

Poeta destruktor: veza književnosti i bestijalnosti

Poeta destruktor: veza književnosti i bestijalnosti

poeta-destruktorKnjiga Poeta destruktor ispituje vezu književnosti i nasilja na primjeru jugoslovenskih pisaca.

Prateći spletenost djela na srpskohrvatskom jeziku s ratnom propagandom od tridesetih do devedesetih godina – knjiga pomaže da se slobodnije govori o vezi visoke pismenosti i bestijalnosti. Ako je pisac bio ekstremistički angažovan, to može imati veze s načinom na koji je pisao. Ako je pisao ksenofobne pamflete i članke, treba provjeriti i njegov angažman i Djelo.


Share

Okončana prva regionalna škola o devedesetima u Jugoslaviji, učesnici nose iskustva za pamćenje

Okončana prva regionalna škola o devedesetima u Jugoslaviji, učesnici nose iskustva za pamćenje

cgo-logoFundamentalno je važno da se proučavaju i kritički preispituju ratne 90-te, jer ako se ova društva ne podvrgnu kritičkom propitivanju i izučavanju 90-ih, ako se mladi ne upoznaju sa svim strahotama tog perioda, postoji realna opasnost da nam se neke loše stvari ponove”, jedan je od zaključaka sa prve regionalne škole Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije”, održane od 4. do 8. oktobra 2024. godine u Budvi.

Tokom trajanja Škole, učesnici/e iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore imali su priliku da uče o različitim pristupima proučavanju 90-ih, ali i primjeni savremenih metoda za bolje razumijevanje ovog vremena. Sa njima su radili istoričari Milivoj Bešlin, viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, Adnan Prekić, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Dubravka Stojanović, profesorka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Filip Kuzman, rukovodilac Istorijskog muzeja Crne Gore, Ana Radaković, istraživačica Muzeja 90-ih, kao i Sanja Radović. Takođe, dio predavačko-radionačarskog tima bili su i reditelj Andro Martinović, direktor Kulturnog centra Grad / Inicijativa Muzej 90-ih Dejan Ubović, zatim Miloš Vukanović, predsjednik Udruženja profesora istorije HIPMONT, Vukan Ražnatović, rukovodilac Muzeja kralja Nikole na Cetinju, Maja Marinović i Damir Suljević iz CGO-a.


Share

INICIJATIVA DA PRIJESTONICA CETINJE NAZOVE ULICU PO KONTRAADMIRALU KRSTU ĐUROVIĆU

INICIJATIVA DA PRIJESTONICA CETINJE NAZOVE ULICU PO KONTRAADMIRALU KRSTU ĐUROVIĆU

hraction-logoDanas se obilježavaju 33 godine od smrti Krsta Đurovića, kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je ostao zapamćen po rečenici da dok je živ nijedna granata neće pasti na Dubrovnik. Đurović je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u padu helikoptera 5. oktobra 1991. godine, u prvim danima napada JNA na dubrovačko područje Republike Hrvatske.

Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinja i Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputili su juče inicijativu Prijestonici Cetinje da se jedna ulica u tom gradu nazove po kontraadmiralu Krstu Đuroviću, rođenom na Cetinju.


Share

Kotor – Kultura sjećanja aktivistkinja “Anime“ na Logor Morinj

Kotor – Kultura sjećanja aktivistkinja “Anime“ na Logor Morinj

boka_news-logoOvo što sad nazivaju pomirenjem kad se političke elite dogovaraju i slikaju na tom mjestu, to znači politikantstko manipulisanje ljudima koji su bili tamo, upozorava Ljubomirka Kovačević.

Kotor – Perfomansom “Pamtimo logor Morinj” danas, 3. oktobra u voltu na Vratima od Mora aktivistkinje Centra za žensko i mirovno obrazovanje “Anima“ su 15. godinu zaredom potsjetile na ljude koji su bili zatvoreni u Logoru Morinj. Ukazale su na neophodnost ispravnog spomen-obilježja radi uvažavanja žrtava, ali i radi osvješćivanja građana i mladih pokoljenja da se takvi logori u njihovo ime više ne ponove.

Od 2008. godine svakog 3. oktobra „Anima“ obilježava dan formiranja Logora Morinj sa istim zahtjevom -da se uvaže žrtve, da lokalna vlast prizna da je zločin napravljen na teritoriji Opštine Kotor i da se to mjesto adekvatno obilježi, sa izmjenama teksta na spomen ploči, koja je trenutno postavljena, a do koje šira javnost nema pristupa.


Share

Dretelj: brisanje prošlosti

Dretelj: brisanje prošlosti
tacno-logoZatočenici su bili zatvoreni u četiri betonska i jednom limenom hangaru, zatim u dva podzemna tunela, te prostorijama koje su između sebe nazivali „samicama.“ Prema jednom izvještaju 5. bojne Vojne policije HVO-a, koja je nadzirala logor, 5. avgusta 1993. u Dretelju je bilo zatočeno više od 2.500 ljudi.

Dođete li ikada u Čapljinu i odlučite li iz nekog razloga posjetiti Dretelj, malo i mirno mjesto, udaljeno jedva kilometar i po od centra grada, proći ćete pored niskih baraka, hangara za skladištenje nafte i podzemnih tunela, koje je tokom pedesetih i šezdesetih godina XX vijeka gradila Jugoslovenska narodna armija. Tokom posljednjeg rata, u njima se nalazio jedan od najzloglasnijih koncentracijskih logora tzv. Hrvatske republike Herceg-Bosne kroz koji je prema zvaničnim podacima prošlo oko dvije stotine ljudi srpske nacionalnosti, te negdje oko četiri hiljade Bošnjaka, Muslimana. Koliko mi je poznato, kompleks bivšeg logora, barem formalno, danas pripada firmi „Operator – Terminali Federacije d.o.o.“.


Share