Haški tribunal i domaći sudovi do sada su osudili ukupno 45 osoba – na 699 godine i tri doživotne kazne zatvora – za genocid, zločine protiv čovečnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.
Inicijativa mladih za ljudska prava (Inicijativa) održaće komemorativni skup za žrtve genocida u Srebrenici u sredu, 11. jula u parku kod Predsedništva Srbije sa početkom od 20 časova.
Vijeće Apelacionog suda u Beogradu donijelo je presudu u predmetu “Skočić”, kojom su tri pripadnika zločinačke vojne formacije “Simini četnici” osuđeni na zatvorske kazne, ali niko od njih za ubistvo. Riječ je o zločincima koji su Ziji Ribiću iz Skočića kod Zvornika ubili oca, majku, šest sestara i brata, a čovjek koji je svjedočio, pratio tri suđenja “Siminim četnicima” u prvom momentu mogao je samo kratko reći “žalosno”.
“Simini četnici” Tomislav Gavrić i Zoran Đurđević osuđeni su na po 10 godina, dok je Zoran Alić dobio šest. Za Damira Bogdanovića, Đorđa Ševića i Draganu Đekić potvrđena je prvostepena presuda kojom su oslobođeni krivnje.
Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je odgovornost Jugoslovenske narodne armije za rat u Bosni i Hercegovini i zločine koji su počinjeni u tom ratu.
Sagovornice su bile Jovana Kolarić i Ivana Žanić, saradnice beogradskog Fonda za humanitarno pravo koje se bave istraživanjem ratnih zločina u jugoslovenskim ratovima devedesetih godina.
Od kraja sukoba u bivšoj Jugoslaviji prošlo je taman toliko godina da su deca koja su rođena posle ratova postala punoletna i počela da razmišljaju o svetu oko sebe. U međuvremenu, društva u kojima su odrasla izgradila su svako svoj narativ o ratovima vođenim u prošlosti na području bivše Jugoslavije. Da li će te mlade ljude – do juče decu – roditelji, profesori, mediji ili političari učiti da su jedine, ili bar najveće, žrtve prošlih ratova Hrvati, Bošnjaci, Albanci ili Srbi zavisi isključivo od toga u kojoj su sredini rođeni.
Izražava se stav Predstavničkog doma o ubistvu američkih državljana Ilija, Agrona i Mehmeta Bitićija u Republici Srbiji u julu 1999. godine
U PREDSTAVNIČKOM DOMU
6. FEBRUAR 2017.
G. ZELDIN (u svoje ime, g. SMITH iz Nju Džersija, g. ENGEL i gospođa MENG) podneli su sledeću zajedničku rezoluciju koja je upućena Odboru za spoljne poslove
Vijeće županijskog suda u Zagrebu je suprotno odluci Vrhovnog suda RH, tijekom današnjeg ročišta u razdvojenom kaznenom predmetu protiv optuženog Branimira Glavaša, kao nezakonit dokaz izdvojilo iz spisa iskaz krunskog svjedoka Krunoslava Fehira.
U pitanju je ključni iskaz na kojem se temelji optužba protiv Branimira Glavaša za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila počinjenog u Osijeku 1991. godine, u garažama Sekretarijata za narodnu obranu. Dramatično svjedočenje Krunoslava Fehira, bivšeg pripadnika tzv. Branimirove osječke bojne, govori o brutalnosti i bezobzirnosti u postupanju prema zatočenim civilima srpske nacionalnosti. Podsjećamo da je ubijeni Čedomir Vučković bio prinuđen ispiti akumulatorsku kiselinu.
Vrhovni sud je u svojoj odluci od 07. lipnja 2016., kojom je predmet vraćen pred prvostupanjski sud, naglasio da iskaz ključnog svjedoka Krunoslava Fehira ne predstavlja nezakonit dokaz, čak i u situaciji kada su zakonske odredbe koje su bile na snazi u trenutku dodjele i dobivanja statusa krunskog svjedoka isključivale mogućnost dodjele ovog statusa osobama koje su počinile ili pokušale počiniti kazneno djelo ubojstva. Kako u obrazloženju navodi Vrhovni sud, neovisno jeli se svjedoka Fehira ispitivalo u svojstvu “krunskog” ili “običnog” svjedoka, on je bio dužan govoriti istinu i ništa nije smio prešutjeti u vezi s kaznenim djelom.
Današnjom nepravomoćnom odlukom sutkinje Tanje Pavelin eliminira se inkriminirajući iskaz svjedoka protiv Branimira Glavaša u slučaju “Garaža”, a ranijom odlukom izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu, pod predsjedanjem suca Ivana Turudića o razdvajanju postupka eliminirani su iskazi suoptuženika koji terete Glavaša u kontekstu zločina počinjenih nad civilima u slučaju “Selotejp”.
Ovakav tijek ponovoljenog kaznenog postupka prema svemu sudeći ima za cilj donošenje oslobađajuće presude u odnosu na Branimira Glavaša.
Pred sudom u Srbiji ponovo je počelo suđenje zbog ubistva 70 hrvatskih civila u selu Lovas 1991. godine. Do ponovnog suđenja je došlo zbog formalnih prepreka, jer tužilaštvo za ratne zločine godinu i po dana nije imalo glavnog tužioca.
Viši sud u Beogradu u četvrtak je doneo odluku da ponovo pokrene suđenje slučaja Lovas, zbog prethodnih odluka Apelacionog suda, da zamenici tužilaca za ratne zločine nisu imali pravo da postupaju u ime tužilaštva, dok je mesto glavnog tužioca bilo upražnjeno.
Vlast u Srbiji se pravi da se u Sandžaku nisu dogodili nikakvi zločini i da nema potrebe da se o tome više razgovara, rečeno je na konferenciji u Novom Pazaru.
U Sandžaku se devedesetih dešavao “rat bez rata” i iz Sandžaka danas nema snažnog pritiska političkih struktura prema Beogradu da se ti zločini ne zaborave, procesuiraju i dobiju sudske epiloge, poručeno je sa konferencije “Odnos države Srbije prema zločinima u Sandžaku u svetlu procesa evropskih integracija”, koju je organizovao Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
