Nova epizoda podkasta Kulture sećanja u dijalogu: O socioekonomskom nasilju i pravdi u Bosni i Hercegovini

Nova epizoda podkasta Kulture sećanja u dijalogu: O socioekonomskom nasilju i pravdi u Bosni i Hercegovini

KS-logoKada govorimo o oružanim sukobima koji su pratili raspad Jugoslavije, retko pričamo o socioekonomskom nasilju i nepravdi. Socioekonomsko nasilje tokom rata, poput oduzimanja imovine i drugih dobara, otpuštanja, i marginalizovanja, dešava se uporedo sa međuetničkim nasiljem i ratnim zločinima. Ono je i ključno za to kako se mnogi ljudi sećaju rata danas. Međutim, socioekonomsko nasilje uglavnom se ne smatra suštinski važnim elementom oružanih sukoba. Ono je i zapostavljeno u procesima tranzicione pravde i debatama o njoj, gde se socioekonomska pravda svodi na reparacije.

Share

NAJAVA DOGAĐAJA: Okrugli sto: Sud javnosti bez javnosti u sudnici

NAJAVA DOGAĐAJA: Okrugli sto: Sud javnosti bez javnosti u sudnici

Okrugli sto slikaFond za humanitarno pravo (FHP) i dnevni list Danas Vas pozivaju na okrugli sto „Sud javnosti bez javnosti u sudnici“ na kome će biti predstavljen predlog praktične politike „Analiza ključnih problema i preporuke za unapređenje odnosa sa javnošću institucija nadležnih za procesuiranje ratnih zločina u Republici Srbiji“ i istraživanje javnog mnjenja „Obaveštenost građana Srbije o ratovima ’90, ratnim zločinima i suđenjima optuženima za ratne zločine“. Ovom prilikom će takođe biti predstavljeni nalazi o sprovođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina tokom 2020. godine.

Share

NAJAVA DOGAĐAJA: XIII Forum za tranzicionu pravdu

NAJAVA DOGAĐAJA: XIII Forum za tranzicionu pravdu

rekom-mreza_pomirenjaREKOM mreža pomirenja i Fond za humanitarno pravo organizuju XIII Forum za tranzicionu pravdu u postjugoslovenskim zemljama 21. i 22. decembra.

Forum za tranzicionu pravdu predstavlja platformu za diskusiju o aktuelnim temama vezanim za različite aspekte procesa tranzicione pravde na postjugoslovenskom prostoru. Ove godine se održava u online formatu i program će biti moguće pratiti putem Kudo platforme.

Forum za tranzicionu pravdu će u dva dana i tri panela obuhvatiti diskusije o stanju tranzicione pravde, politikama sećanja i komemoracijama i pitanju nestalih u postjugoslovenskim društvima.

Prvog dana Foruma, 21. Decembra, biće održana dva panela.


Share

NAJAVA: Onlajn panel “Izgradnja nacionalnog ponosa: Spomenik Stefanu Nemanji i transformacija gradskih prostora u kontekstu politika sećanja”

NAJAVA: Onlajn panel “Izgradnja nacionalnog ponosa: Spomenik Stefanu Nemanji i transformacija gradskih prostora u kontekstu politika sećanja”

Izgradnja nacionalnog ponosa - SajtUrbanistički projekti u Beogradu i Skoplju drastično transformišu gradske pejzaže, ali i oslikavaju dominantne politike sećanja. Kroz spomeničke i simboličke aspekte gradskih projekata dokazuje se kontinuitet nacije sa srednjim vekom odnosno antikom. U slučaju Srbije, spomenik Stefanu Nemanji reflektuje odnos prema Kosovu kao kolevci srpske nacije, a time oblikuje i stav prema ratu na Kosovu devedesetih godina, ratnim zločinima, kao i nepriznavanju nezavisnosti Kosova.

Share

Nova epizoda podkasta Kulture sećanja u dijalogu: Sa Filipom Ejdusom o Kosovu i Srbiji

Nova epizoda podkasta Kulture sećanja u dijalogu: Sa Filipom Ejdusom o Kosovu i Srbiji

KS-logoZbog čega se Srbija nikada nije mogla pomiriti sa mogućnošću gubitka kontrole nad Kosovom? Zašto je stav o večnom nepriznavanju Kosova i dalje aktuelan, 12 godina nakon proglašenja nezavisnosti? Kako je Kosovo postalo „kolevka nacije“, iako to nije istorijski tačno?

Share

Online prikazivanje dokumentarnog filma „Dubina dva“

Online prikazivanje dokumentarnog filma „Dubina dva“

Dubina dvaOd ponedeljka 7. decembra do petka 11. decembra 2020. godine možete pogledati online dokumentarni  film „Dubina dva“  o masovnoj grobnici otkrivenoj u Batajnici 2001. godine, u kojoj su nađena tela više stotina kosovskih Albanaca – civila ubijenih tokom rata na Kosovu.

Share

Dosije: Logori za Hrvate na teritoriji Srbije

Dosije: Logori za Hrvate na teritoriji Srbije

Dosije-logori-thumb-srNakon tromesečne opsade grada, Jugoslovenska narodna armija (JNA) je zauzela Vukovar 18. novembra 1991. godine uz pomoć srpske Teritorijalne odbrane (TO) i dobrovoljačkih jedinica. Po zauzimanju grada, JNA je zarobila veliki broj pripadnika hrvatskih snaga i civila, među kojima je bilo ranjenika, žena, maloletnika i starijih osoba.

JNA je zarobljene prebacila na teritoriju Vojvodine gde je, već u septembru 1991. godine, bilo formirano nekoliko logora za ratne zarobljenike sa teritorije Hrvatske.

Prema istraživanju Fonda za humanitarno pravo (FHP), najveći logor formiran u Srbiji bio je u Kazneno-popravnom domu (KPD) Sremska Mitrovica. Pored ovog logora postojali su i logori u banatskim selima Begejci i Stajićevo, zatim u kasarni JNA u Aleksincu i Kazneno-popravnom domu u Nišu. U Srbiji su postojali i manji prolazni logori i centri u kojima su zatočenici boravili nekoliko dana, da bi zatim bili prebačeni u neke od većih logora. Iako je takvih mesta bilo više, u ovom dosijeu su izdvojeni objekti u Šidu, nastavni centar Vojne policije u Bubanj Potoku i kasarna JNA u Paragovu.

Svi logori, izuzev Niša koji je bio u zoni odgovornosti 3. Vojne oblasti (VO) JNA, bili su u zoni odgovornosti 1. VO JNA. Obezbeđenje logora su vršili pripadnici Vojne policije JNA. Na mesta komandanata logora postavljani su oficiri JNA, međutim stvarnu kontrolu nad logorima imala je Uprava bezbednosti Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (UB SSNO).


Share

Izložba 360°: Bilo jednom, ne ponovilo se

Izložba 360°: Bilo jednom, ne ponovilo se

1998-2000Izložba „Bilo jednom, ne ponovilo se“ postavljena je u Dokumentacionom centru Kosova u Prištini, koji vodi Fond za humnitarno pravo Kosova (FHPK), u znak sećanja na 1133 dece, stradale kao posledica rata na Kosovu 1998-2000. Usled pandemije koronavirusa izložba neće gostovati u Beogradu, te je omogućen virtuelni obilazak.

Bilo jednom je uobičajen početak svake bajke. U ovom slučaju, radi se o početku priče o ratu. Iz nevinog ugla deteta otvara nam se jedan svet koji ne bi trebalo da pripada stvarnosti, poput bajke.

Staklena soba unutar prostorije sadrži svu težinu predmeta. Da bi nas podsetili da se ova izložba gleda iz dečje perspektive, ovi predmeti vise u vazduhu, kao u nekoj bajci, kao uspavani unutar staklene kutije. Prividna pospanost ovih predmeta, koji su ostavljeni u mraku nesvesti, izvlači lično i kolektivno sećanje iz potrebe da se stalno zaboravlja. Ovi predmeti i odeća prestaju biti predmeti i odeća. Oni postaju lične priče, koje prati prisutnost same dece. A to je prisutnost jedne druge dimenzije, koja je pomešana sa mecima i bajkama, koja neočekivano puca kao staklo koje ih okružuje, noseći sa sobom svu svoju simboliku.

Ova izložba je poziv na suočavanje i razmišljanje, na dijalog i lečenje, da pokreće izgradnju jednog kolektivnog sećanja, putem ovih i ostalih predmeta koji mogu slediti.

Predmeti koji pripadaju deci podsećaju nas na svakodnevicu, monotoni život, na male, vredne stvari koje ne primećujemo uvek. Neki od tih predmeta govore nam o jednoj igri koja se tako, u tišini, nastavlja.

Možda je to jedna igra, koja je pratila suživot sa ratom, a još uvek se odražava kroz sve ove predmete i šalje zračiće nežnog dečjeg pogleda koje mi vidimo, kao i iskre nade koje sećanje na njih čini večnim.

Više nego izložba, ovo je spomenik namenjen deci ubijenoj i nestaloj tokom rata. Zašto se prave spomenici i time čuvaju ruševine, posledice teških povreda ljudskih prava?

Oni se ne prave samo da bi pamtili i ukazali poštovanje žrtvama i preživelima, nego su takođe potraga za istinom.

U potrazi za tom istinom potpuno je angažovan i Fond za humanitarno pravo Kosovo. O izgradnji ovog spomenika razgovaralo se sa roditeljima i porodicama žrtava, i ova izložba izražava njihovu želju da ih se sećaju jedinim preostalim predmetima jednog prekinutog detinjstva.

Imena-1133-dece(2)

U okviru izložbe ispisana su 1133 imena stradale dece, 1024 dece je ubijeno, a 109 dece nestalo. FHPK je i dalje u procesu provere, te ovaj spisak još uvek nije konačan i može biti podložan izmenama. Fond za humanitarno pravo objavio je spisak imena u dnevnom listu Danas.

Izložbu 360° možete pogledati ovde.

Virtuelna izložba održava se u okviru projekta koji vodi Fond za humanitarno prava Kosova, zajedno sa Fondom za humanitarno pravo i Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje, podržanog u okviru drugog poziva Regionalne kancelarije za saradnju mladih kofinansiranog od Fonda Ujedninjenih nacija za izgradnju mira.

360-Izlozba-HLCK

Share

Nova epizoda podkasta Kulture sećanja u dijalogu: Dario Brentin o sportu, nacionalizmu i politikama sećanja

Nova epizoda podkasta Kulture sećanja u dijalogu: Dario Brentin o sportu, nacionalizmu i politikama sećanja

KS-logoKako se fudbal razvio u plodno tlo za nacionalističku mobilizaciju krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina? Koja je simbolika narativa da je rat u Hrvatskoj počeo neredima na stadionu Maksimir u maju 1990. godine? Kako su nasleđa ratova 1990-ih danas vidljiva u kontekstu sporta na postjugoslovenskom prostoru?

Share

Poziv za učešće na debati o memorijalizaciji pod nazivom: Premladi da se sećamo?

Poziv za učešće na debati o memorijalizaciji pod nazivom: Premladi da se sećamo?

premladi vestDebata Premladi da se sećamo? se organizuje u okviru projekta A Youth Perspective to Remembering the Past in the Western Balkans , koji Fond za humanitarno pravo Kosovo sprovodi u saradnji sa Fondom za humanitarno pravo u Beogradu i Udruženjem Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u Bosni i Hercegovini, sa ciljem osnaživanja i podrške aktivnijem učešću novih generacija u procesu suočavanja sa prošlošću i sećanja.

Share