Javni čas o Lovasu

Javni čas o Lovasu

Logo FHPDana 18. oktobra 1991. godine srpski dobrovoljci predvođeni oficirima JNA prisilili su pedeset Hrvata iz Lovasa kod Vukovara da odu do jednog minskog polja u blizini sela. Na putu prema minskom polju, pripadnici srpskih snaga ubili su iz vatrenog oružja jednog zatočenog Hrvata. Kada su došli do minskog polja, preostali zatočenici su prisiljeni da uđu u njega i nogama čiste tlo ispred sebe kako bi polje očistili od mina. Eksplodirala je najmanje jedna mina i pripadnici srpskih snaga su otvorili vatru usled čega je poginulo 20, a ranjeno 12 zatočenika.

Događaju je prethodila višednevna psihička i fizička tortura meštana Lovasa hrvatske nacionalnosti, namerno uništavanje njihovih kuća, ubistva, zatočenja, i primena diskriminatornh mera poput nošenja belih traka oko ruke i obeležavanje kuća belom tkaninom.

Povodom 26. godišnjice od stradanja meštana Lovasa, Fond za humanitarno pravo Vas poziva na javni čas o događajima u i oko Lovasa te jeseni 1991. godine, i toku sudskog postupka koji se vodi pred sudovima u Srbiji od 2007. godine. Čas će održati pravna zastupnica žrtava, advokatica Marina Kljaić.

Čas će biti održan u biblioteci Fonda za humanitarno pravo (Dečanska 12/III), 18. oktobra 2017. godine, sa početkom u 18 časova.

Share

Studentska poseta FHP-u

Studentska poseta FHP-u

studenti_u_poseti_FHP

U četvrtak, 28. septembra 2017. godine, Fond za humanitarno pravo (FHP) su posetili studenti Škole za međunarodni trening (School for International Training – SIT). Polaznici ove škole pohađaju različite univerzitete u Sjedinjenim Američkim Državama, a u okviru SIT-ovog programa Studija mira pri Centru za komparativne studije konflikta na Fakultetu za medije i komunikaciju borave u studijskoj poseti Srbiji.

Relja Radosavljević, pravni analitičar FHP-a, je predstavio rad organizacije, govoreći o njenoj istoriji, ostvarivanju prava na reparacije u Srbiji i procesu REKOM. Sa studentima je razgovarala i Višnja Šijačić, pravna analitičarka FHP-a, koja je predstavila dostignuća u dosadašnjem procesu suočavanja sa prošlošću u Srbiji, posebno se fokusirajući na pravni okvir i rad institucija nadležnih za procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.

Studenti su posebno bili zainteresovani za probleme koji se javljaju u suđenjima za ratne zločine koja se odvijaju pred nacionalnim sudovima i ograničenja sa kojima se suočavaju žrtve prilikom ostvarivanja prava na reparacije.

Share

Predstavljen izveštaj Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata

Predstavljen izveštaj Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata

1U utorak, 22. avgusta 2017. godine, Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je izveštaj Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata. Izveštaj daje kratak pregled postojećeg sistema u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava, nastoji da konstatuje njegove ključne nedostatke i identifikuje preporuke za njegovu izmenu i poboljšanje.

Share

Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata

Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata

Pravni i institucionalni okviri potreba civilnih žrtava rata - srOružani sukobi na prostoru bivše Jugoslavije trajali su od 1991. do 2001. godine. Sukobi u Hrvatskoj (1991-1995), Bosni i Hercegovini (1992-1995) i na Kosovu (1998-1999) rezultirali su masovnim ubistvima civila, etničkim čišćenjem i progonom stotina hiljada ljudi, ali i velikim brojem teških zločina, neviđenih na tlu Evrope od završetka Drugog svetskog rata. Srbija je u ovim sukobima imala aktivnu i involviranu ulogu. U kontekstu oružanih sukoba, vlasti u Srbiji su za vreme celog ovog perioda bile odgovorne za teška kršenja temeljnih prava sopstvenih građana iz reda nacionalnih manjina, ali i nekih pripadnika većinskog srpskog naroda. U Srbiji danas živi značajan broj građana koji su usled rata izbegli iz drugih država bivše Jugoslavije, a najveći deo ostao je da živi u njoj trajno. Među njima je nemali broj onih koji su preživeli zločine čije fizičke i psihičke posledice trpe i danas, a mnogi su u ratu izgubili jednog ili više članova porodice.

Share

NAJAVA: Predstavljanje izveštaja „Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata”

NAJAVA: Predstavljanje izveštaja „Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata”

Pravni i institucionalni okviri potreba civilnih žrtava rata - srU utorak 22. avgusta 2017. godine Fond za humanitarno pravo (FHP) predstaviće izveštaj „Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata”. Prezentacija će biti održana u Velikoj sali Medija centra u Beogradu (Terazije 3, II sprat), sa početkom u 11 časova.

Share

Predstavljen izveštaj Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine

Predstavljen izveštaj Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine

predstavljanje-izvestaja-MC

U utorak, 25. jula 2017. godine Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je izveštaj Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine. Izveštaj ukazuje na brojne povrede ljudskih prava tokom krivičnih postupaka koji su protiv kosovskih Albanaca vođeni u periodu od 1998. do 2000. godine, pred okružnim sudovima u Srbiji.



Share

Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine

Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine

montirani_procesi_protiv_K_A-srKrajem 1996. godine i početkom 1997. godine okružna javna tužilaštva sa teritorije Kosova počela su u velikom broju da podižu optužnice protiv kosovskih Albanaca zbog krivičnih dela iz člana 125 KZJ (terorizam) i člana 136 st. 1 ili 2 KZJ (udruživanje radi neprijateljske delatnosti). Sudski postupci po ovim optužnicama vođeni su pred okružnim sudovima na Kosovu tokom 1998. i 1999. godine, odnosno do potpisivanja Kumanovskog sporazuma 9. juna 1999. godine, kada su vojska i policija počele povlačenje sa teritorije Kosova.

Share

NAJAVA: Predstavljanje izveštaja „Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine“

NAJAVA: Predstavljanje izveštaja „Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine“

Suditi-nekaznjeno

U utorak 25. jula 2017. godine Fond za humanitarno pravo predstaviće izveštaj „Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine.“ Prezentacija će biti održana u Velikoj sali Medija centra u Beogradu (Terazije 3, II sprat), sa početkom u 11 časova.

Share

Škola tranzicione pravde: znanjem ka priznanju

Škola tranzicione pravde: znanjem ka priznanju

Nemanja-czkdOdržavanjem javnog časa o sudski utvrđenim činjenicama o genocidu u Srebrenici, u utorak 11. jula u Beogradu je završena osma Škola tranzicione pravde Fonda za humanitarno pravo (FHP).

Ovogodišnja Škola tranzicione pravde održana je uz podršku predstavništva Fondacije Hajnrih Bel u Beogradu. Pohađali su je studenti prava, političkih nauka, ekonomije, istorije, bezbednosti, kao i aktivisti organizacija za ljudska prava, omladinski radnici, advokatski i sudski pripravnici. Tokom prethodnih nekoliko nedelja oni su stekli znanja o raspadu Jugoslavije i oružanim sukobima koji su ga pratili, institucionalnim i naporima nevladinih organizacija da žrtvama i društvima pruže priznanje i omoguće pristup pravdi i istini, doprinosu Haškog tribunala i domaćih sudskih procesa, kao i o sudski utvrđenim činjenicama o operaciji Oluja, opsadi Vukovara, i zločinima na Kosovu. O ovim temama polaznici su razgovarali sa istoričarkama Radinom Vučetić i Marijanom Toma, stručnjakom za međunarodno humanitarno pravo Ivanom Jovanovićem, profesorom na Pravnom fakultetu Univerziteta Union Sašom Gajinom, kao i sa istraživačima FHP-a.


Share

Dosije „Deportacija izbeglica iz Srebrenice“

Dosije „Deportacija izbeglica iz Srebrenice“

Dosije_Deportacije-logo-srNakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine, procenjuje se da je nestalo 7.905 osoba, najvećim delom muškaraca koje je Vojska Republike Srpske (VRS) smatrala «vojno sposobnim».  DNK analizom posmrtnih ostataka pronađenih u masovnim grobnicama, do danas je identifikovano 5.977 osoba ubijenih u Srebrenici.

Većina tih muškaraca je ubijena u periodu od 13. do 16. jula 1995. godine, i to mahom u masovnim streljanjima. Između 10 i 16 hiljada muškaraca je dan pre pada enklave pobeglo u šume oko Srebrenice, u nameri da se domognu «slobodne teritorije» pod kontrolom Armije BiH. Potraga, zarobljavanje i ubijanje preostalih muškaraca trajalo je nedeljama nakon pada Srebrenice.

Share