Pismo Helsinškog odbora, YUKOM-a, Fonda za otvoreno društvo i Beogradskog kruga
Vaša Ekselencijo,
Srbija se ponovo našla na političkoj agendi i Evropske unije i međunarodne zajednice i njenih institucija. Ovog puta zbog statusa Kosova.
Vaša Ekselencijo,
Srbija se ponovo našla na političkoj agendi i Evropske unije i međunarodne zajednice i njenih institucija. Ovog puta zbog statusa Kosova.
Četiri nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava iz Srbije juče su uputile pismo na adrese šefova vlada 27 zemalja Evropske Unije (EU), izražavajući svoju duboku zabrinutost zbog nedavnih nagoveštaja da će se smanjiti pritisak na Srbiju vezan za saradnju sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (MKTJ), uprkos tome što Srbija nije ispunila u potpunosti svoje obaveze prema toj instituciji, a što je bio preduslov za nastavak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju.
Vaša ekselencijo,
Sa dubokom zabrinutošću smo primili nekoliko nedavnih izjava predstavnika Evropske unije (EU) kojima se vladi Republike Srbije signalizira popuštanje pritiska vezanog za saradnju sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (MKTJ). U maju 2006. godine, Evropska komisija je donela odluku o suspenziji pregovora o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom do ostvarivanja pune saradnje sa MKTJ, uključujući hapšenje i izručenje bivšeg komandanta Vojske bosanskih Srba generala Ratka Mladića.
Fond za humanitarno pravo (FHP) izražava veliku zabrinutost zbog objavljivanja dodatka “Lična karta Srebrenice” u beogradskom dnevnom listu Glas javnosti, prvi put 12. marta i drugi put 20. marta 2007. godine, u kojem autor Milivoje Ivaniševic osporava da je u Srebrenici počinjen genocid, uprkos činjenici da je to utvrdio Međunarodni sud pravde, presudom od 26. februara 2007. godine.
Fond za Humanitarno Pravo organizovao je Prištini 17. februara 2007. godine okrugli sto – Etničke Manjine na Kosovu 2006, povodom publikacije izveštaja o stanju prava etničkih manjina na Kosovu 2006. godine.
Fond za humanitarno pravo (FHP) smatra da je odlukom Vrhovnog suda Srbije (VSS) da odbije Zahtev za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca, podnetog na osnovu odluke Komiteta UN za ljudska prava u korist novinara Željka Bodrožića, nastavljena praksa nepoštovanja obaveza koje je Srbija preuzela potpisujući međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih prava.
Članovi porodica 14 albanskih civila koje su u Podujevu/Podujeve 28. marta 1999. godine streljali pripadnici jedinice rezervnog sastava MUP-a Srbije „Škorpioni“, tužili su Srbiju za naknadu nematerijalne štete zbog njene odgovornosti za ubistvo njihovih najbližih. Tužbu protiv države Srbije u ime 24 člana porodica ubijenih civila, podneo je Fond za humanitarno pravo (FHP) 24. januara 2007. godine.
U Srbiji su u toku četiri suđenja za ratni zločin: dva za ratni zločin protiv Bošnjaka, jedno za ratni zločin protiv albanskih zarobljenika i jedno za ratni zločin protiv albanskih civila
U vojnom službenom listu broj 39/2006. od 11. decembra 2006. godine, objavljena je Naredba ministra odbrane Republike Srbije o postupanju pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije u odnosu na lica optužena pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (MKTJ), kojom se pripadnici Vojske i Ministarstva odbrane podstiču na neprijavljivanje i prikrivanje lica optuženih pred MKTJ, jer im se umesto obaveznog i neizbežnog krivičnog progona za učinjena teška krivična dela, stavlja u izgled (i to javno, u službenom glasilu) samo eventualna disciplinska odgovornost.
Prema mišljenju Fonda za humanitarno pravo, naredba koju je doneo ministar odbrane o postupanju pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije u odnosu na lica optužena pred Haškim tribunalom u suprotnosti je s odredbama Krivičnog zakonika i Ustava Republike Srbije