Krivična prijava zbog izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje

Fond za humanitarno pravo, Centar za prava manjina i Evropski centar za prava Roma podneli su Okružnom javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv Mladena Sakića, njegove supruge i tašte, zbog toga što su romsku porodicu Radosavljević oterali sa placa koji su Radosavljevići nameravali da kupe.

Rom Nebojša Radosavljević i njegova majka Danica došli su 25. septembra 2003. godine u Sremčicu na plac, koji su planirali da kupe da bi na njemu sagradili kuću. Plac se nalazi pored kuće Mladena Sakića.

Radosavljeviće su prilikom ulaska na plac ugledale Sakićeva tašta i supruga. Prišle su im, nakon čega im se Sakićeva tašta neljubazno upitala zbog čega su na placu. Nebojša Radosavljević im je objasnio da želi da kupi plac i da će 10. oktobra, po povratku vlasnika iz Nemačke, isplatiti punu cenu i uknjižiti plac. Na to su one odgovorile: “Ne može Ciganima da se proda plac! Ciganima! Ako treba, mogu da ga kupe i Turci, bilo ko. Samo ne mogu Cigani da žive ovde!”, nakon čega su pozvale Mladena Sakića, koji je odmah došao. Nebojša i Danica Radosavljević su se u međuvremenu uputili ka kolima. Mladen Sakić ih je presreo na ulici ispred placa i preteći se obratio Radosavljeviću: “Ne damo vam da kupite plac. A i ako ga kupite, odleteće vam kuća u vazduh!” Radosavljević ga je tada pitao: “Hoćeš li ti da mi zapališ kuću?”, na šta je Sakić odgovori oda hoće. Radosavljević je onda pitao da li je rasista, na šta je Mladen Sakić rekao da jeste.

Za to vreme Sakićeva supruga i tašta, upućivale su uvrede govoreći da su “Cigani najgori, prljavi i ružni”. Događaj je trajao desetak minuta, a Radosavljevići nisu uzvratili nijednom ružnom rečju. Zbog pretnji koje su im uputili Sakići, Radosavljevići su odustali od kupovine placa, iako su zbog toga izgubili kaparu.

Član 134 Osnovnog krivičnog zakona predviđa kaznu zatvora od jedne do pet godina za svakoga ko “izaziva ili raspaljuje nacionalnu, rasnu ili versku mržnju, razdor ili netrpeljivost među narodima i nacionalnim manjinama” koje žive u Srbiji i Crnoj Gori.

Poveljom o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama Srbije i Crne Gore svakom pojedincu i manjinskoj grupi garantovana su prava sadržana u međunarodnim ugovorima. Povelja nalaže da se ova prava neposredno primenjuju. Pored toga, Povelja propisuje zabranu diskriminacije, a u slučaju povrede ili uskraćivanja ljudskih ili manjinskih prava zagarantovana je i delotvorna sudska zaštita. Povelja svakom pojedincu garantuje pravo na slobodu kretanja i nastanjivanja na čitavoj teritoriji državne zajednice Srbije i Crne Gore.

Share