U 24 godine od operacije „Oluja“, hrvatsko pravosuđe podiglo je tri optužnice za ratne zločine nad krajinskim Srbima i to protiv ukupno sedmorice pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih postrojbi. Suđenja su rezultirala sa dvije osuđujuće presude, od čega je presuda za zločine u Prokljanu i Mandićima pravomoćna, a za zločin u Kijanima nepravomoćna.
Dana 4. i 5. avgusta obeležena je 24. godišnjica operacije „Oluja”, koja je i ove godine i u Hrvatskoj i u Srbiji imala karakter državne manifestacije – u Hrvatskoj u formi obeležavanja zahvalnosti borcima, dok se u Srbiji služio parastos žrtvama. Uprkos deklarativnoj posvećenosti državnog vrha Srbije žrtvama „Oluje” uoči svake godišnjice, te žrtve su danas u Srbiji u potpunosti obespravljene. Fond za humanitarno pravo (FHP) i ovom prilikom, kao i prethodnih godina, poziva nadležne institucije Srbije da pristupe sistemskom rešavanju problema sa kojima se susreću njeni građani koji su kao civili pretrpeli teške povrede osnovnih prava u oružanim sukobima 1990-ih godina.
Vojno-policijskom operacijom hrvatskih oružanih snaga 1995. godine okončan je četvorogodišnji sukob na teritoriji Hrvatske. Tokom i nakon ove operacije počinjeni su rasprostranjeni i sistematski zločini prema civilnom stanovništvu srpske nacionalnosti i njegovoj imovini, što je dovelo do raseljavanja oko 200.000 Srba, uništavanja i pljačke imovine, dok je oko 400 Srba koji su odlučili da ostanu u svojim kućama ubijeno. Prema podacima Komesarijata za izbeglice i raseljena lica iz avgusta ove godine, u Srbiji 17.900 osoba još uvek ima status izbeglica iz Hrvatske.
Vojna operacija Hrvatske vojske (uz sudjelovanje Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH) nazvana „Olujom“ (započela je 4. kolovoza/augusta 1995. u 5 časova) bila je jedinstvena akcija kojom su u teritorijalni sastav i ustavno-pravni poredak reintegrirana područja označavana UN sektorima „Sjever“ (Banija i Kordun) i „Jug“ (Lika i Dalmacija) u Republici Hrvatskoj i razbijena srpska blokada Bihaća u Republici BiH.
Osnovni sud u Leskovcu potvrdio je Radiju Slobodna Evropa (RSE) da je Albancima sa Kosova počeo da šalje pozive za izdržavanje zatvorske kazne na osnovu pravosnažnih presuda koje su doneli drugi sudovi u Republici Srbiji, pred kojima su ti postupci vođeni. Dodaju da su pozivi već upućeni većem broju osuđenih osoba, najavivši nove naloge za zatvor.
U sredu, 24. jula 2019. godine, Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je svoj četvrti po redu Izveštaj o sprovođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina. Otvarajući konferenciju, Ivana Žanić je podsetila da FHP, kao jedina nevladina organizacija u Srbiji koja kontinuirano prati suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima, prati i implementaciju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina, te da na svakih šest meseci objavljuje izveštaj o njenom sprovođenju.
Fond za humanitarno pravo (FHP) prati i pruža podršku suđenjima za ratne zločine još od prvih postupaka koji su vođeni u Republici Srbiji 2002. godine. FHP je jedina organizacija koja u kontinuitetu prati i analizira suđenja za ratne zločine u Srbiji i o tome obaveštava domaću i međunarodnu javnost. FHP podnosi krivične prijave protiv osumnjičenih i ustupa dokumentaciju o počinjenim ratnim zločinima Tužilaštvu za ratne zločine (TRZ). Takođe, FHP identifikuje i ohrabruje svedoke i žrtve da svedoče u predmetima ratnih zločina i time doprinesu uspostavljanju pravde za zločine iz prošlosti.
Spoljnopolitički odbor Predstavničkog doma američkog Kongresa ponovo je usvojio rezoluciju kojom poziva Srbiju da pronađe ubice Braće Bitići, američkih državljana albanskog porekla, koji su ubijeni 1999. godine, nakon što ih je srpska policija pritvorila.
Fond za humanitarno pravo (FHP) će u sredu, 24. jula 2019. godine, u Velikoj sali Medija centra Beograda (Terazije 3, II sprat), sa početkom u 12:00 časova, predstaviti Četvrti izveštaj o sprovođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina.
Žene u crnom i Fond za humanitarno pravo će i ovog 18. jula 2019. godine, zajedno sa porodicama žrtava, prisustvovati komemoraciji, na groblju Orlovača, na kome će položiti venac sa natpisom “Pamtimo zločine u Orahovcu”. I ovim činom Žene u crnom i Fond za humanitarno pravo će izraziti saosećanje i solidarnost sa porodicama žrtava, kao i podršku njihovim zahtevima za utvrđivanjem svih činjenica o ovom zločinu i privođenjem svih počinilaca pravdi.
Apelacioni sud u Beogradu doneo je presudu kojom je Ranki Tomić, osuđenoj za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, smanjio kaznu sa pet na tri godine zatvora. Fond za humanitarno pravo (FHP) smatra da su razlozi kojima se Apelacioni sud rukovodio prilikom smanjenja kazne ponižavajući za porodicu žrtve, te da se navodima iz obrazloženja presude obesmišljavaju postupci za ratne zločine koji se vode pred sudovima u Srbiji.