Direktor BIA moraće da čeka sud

b92Beograd — Ustavni sud Srbije trebalo bi danas da ospori delove zakona po kojima direktor BIA može da naloži prisluškivanje i tajno praćenje bez odobrenja suda.

Sudije Ustavnog suda tu odredbu na današnjoj sednici, kako saznaje Blic, trebalo bi da odrede kao neustavnu. Kako piše taj list, sudija izvestilac je odlučio da prihvati predlog Fonda za humanitarno pravo koji je podnesen još 2002, da se član 15. zakona o BIA proglasi neustavnim.


Share

Poseta studenata SIT

U sredu, 26. septembra 2012. godine, Fond za humanitarno pravo (FHP) posetili su polaznici School for International Training (SIT). Studenti pohađaju različite univerzitete u SAD-u, a u okviru SIT-ovog programa studija mira boraviće 15 nedelja u Srbiji.


Share

Nema više prisluškivanja po odluci direktora BIA

Direktor Bezbednosno-informativne agencije neće više imati pravo da naloži početak prisluškivanja i tajnog praćenja bez odobrenja suda, jer se očekuje da će sudije Ustavnog suda na današnjoj sednici tu odredbu zakona proglasiti neustavnom.


Share

Slučaj Splićanina Ivice Bačića otvorio put za ratne odštete

Beogradski sud doneo je presudu u korist Splićanina Ivice Bačića, koji je tužio vojsku Srbije zbog automobila koji mu je 1991. godine u Kininu oduzela JNA. Reč je o prvoj ovakvoj presudi, koja je potvrdila da današnja vojska Srbije snosi pravnu odgovornost za ono što je činila JNA, što otvara put za brojne tužbe građana Hrvatske, BiH i Kosova protiv Srbije i njene vojske.


Share

Sudsko veće u predmetu Gnjilanska grupa nije poklonilo poverenje glavnom svedoku Tužilaštva za ratne zločine

Odeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, u veću kojim je predsedavala sudija Snežana Nikolić-Garotić, osudilo je 19.09.2012. godine optuženog Sameta Hajdarija na 15 godina zatvora, Ahmeta i Nazifa Hasanija na po 13 godina, Agusha Memishija, Burima Fazliu i Selimona Sadiku na po 12 godina, Fatona Hajdarija na 10 godina, Kambera Sahitija, Ferata Hajdarija i Sadika Aliu na po 8 godina, i Shefqeta Musliu na 5 godina zatvora. Kazne su im izrečene zbog izvršenja krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 142 st. 1 KZJ, koje su počinili u Gnjilanu/Gjilan od 17. do 23. juna 1999. godine, na štetu svedokinja C1 i C2, koje su mučili, prebijali i silovali. Osuđeni su oslobođeni krivične odgovornosti za mučenje i ubijanje žrtava čiji identitet nije utvrđen, kao i za sakaćenje i spaljivanje tela, zbog nedostatka dokaza. Optuženi Fazli Ajdari, Rexhep Aliu, Shaqir Shaqiri, Shefqet Musliu, Sadik Aliu, Idriz Aliu, Shemsij Nuhium, Ramadan Halimi i Ferat Hajdari, oslobođeni su krivične odgovornosti zbog nedostatka dokaza.


Share

Nataša Kandić: REKOMu potreban državni pečat – video

Regionalni koordinator procesa REKOM Nataša Kandić smatra da je vreme da taj proces postane međudržavni projekat pomirenja i ističe da je preduslov za to politička odluka, “državni pečat” na formiranje Regionalne komisije za utvrđivanje i saopštavanje činjenica o žrtvama i ratnim zločinima.


Share

REKOM-u potreban državni pečat

b92Beograd — Regionalni koordinator procesa REKOM Nataša Kandić smatra da je vreme da taj proces postane međudržavni projekat pomirenja.

Preduslov za to je, kako kaže, politička odluka, odnosno da se stavi “državni pečat” na formiranje Regionalne komisije za utvrdjivanje i saopštavanje činjenica o žrtvama i ratnim zločinima.


Share

Poseta studenata Kluba Alpbah FHP-u

U sredu, 19. septembra 2012. godine, Fond za humanitarno pravo (FHP) posetili su polaznici međunarodnog letnjeg univerziteta u organizaciji Kluba Alpbah Beograd, člana Evropskog foruma Alpbah. U okviru studija, polaznici univerziteta koji dolaze iz svih zemalja jugoistočne Evrope, izučavaju organizaciju i politiku Evropske Unije.


Share

Fond za humanitarno pravo objavljuje konkurs za upis druge generacije studenata Škole tranzicione pravde, koja se održava u Beogradu, od 13. oktobra do 15. decembra 2012. godine

Skola-tranzicione-pravdeO Školi

Škola tranzicione pravde je dvomesečni program neformalnog obrazovanja o instrumentima za suočavanje sa prošlošću. Polaznici Škole slušaće predavanja o sudskim procesima pred Haškim tribunalom i nacionalnim sudovima za ratne zločine, vansudskim mehanizmima za utvrđivanje činjenica o zločinima iz prošlosti, pravu žrtava kršenja ljudskih prava na reparacije i doprinosu arhiva i medija u utvrđivanju istine i odgovornosti, očuvanju kolektivnog sećanja i doprinosu pomirenju u post-konfliktnim društvima.


Share