Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je odgovornost Jugoslovenske narodne armije za rat u Bosni i Hercegovini i zločine koji su počinjeni u tom ratu.
Sagovornice su bile Jovana Kolarić i Ivana Žanić, saradnice beogradskog Fonda za humanitarno pravo koje se bave istraživanjem ratnih zločina u jugoslovenskim ratovima devedesetih godina.
Od kraja sukoba u bivšoj Jugoslaviji prošlo je taman toliko godina da su deca koja su rođena posle ratova postala punoletna i počela da razmišljaju o svetu oko sebe. U međuvremenu, društva u kojima su odrasla izgradila su svako svoj narativ o ratovima vođenim u prošlosti na području bivše Jugoslavije. Da li će te mlade ljude – do juče decu – roditelji, profesori, mediji ili političari učiti da su jedine, ili bar najveće, žrtve prošlih ratova Hrvati, Bošnjaci, Albanci ili Srbi zavisi isključivo od toga u kojoj su sredini rođeni.
Izražava se stav Predstavničkog doma o ubistvu američkih državljana Ilija, Agrona i Mehmeta Bitićija u Republici Srbiji u julu 1999. godine
U PREDSTAVNIČKOM DOMU
6. FEBRUAR 2017.
G. ZELDIN (u svoje ime, g. SMITH iz Nju Džersija, g. ENGEL i gospođa MENG) podneli su sledeću zajedničku rezoluciju koja je upućena Odboru za spoljne poslove
Vijeće županijskog suda u Zagrebu je suprotno odluci Vrhovnog suda RH, tijekom današnjeg ročišta u razdvojenom kaznenom predmetu protiv optuženog Branimira Glavaša, kao nezakonit dokaz izdvojilo iz spisa iskaz krunskog svjedoka Krunoslava Fehira.
U pitanju je ključni iskaz na kojem se temelji optužba protiv Branimira Glavaša za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila počinjenog u Osijeku 1991. godine, u garažama Sekretarijata za narodnu obranu. Dramatično svjedočenje Krunoslava Fehira, bivšeg pripadnika tzv. Branimirove osječke bojne, govori o brutalnosti i bezobzirnosti u postupanju prema zatočenim civilima srpske nacionalnosti. Podsjećamo da je ubijeni Čedomir Vučković bio prinuđen ispiti akumulatorsku kiselinu.
Vrhovni sud je u svojoj odluci od 07. lipnja 2016., kojom je predmet vraćen pred prvostupanjski sud, naglasio da iskaz ključnog svjedoka Krunoslava Fehira ne predstavlja nezakonit dokaz, čak i u situaciji kada su zakonske odredbe koje su bile na snazi u trenutku dodjele i dobivanja statusa krunskog svjedoka isključivale mogućnost dodjele ovog statusa osobama koje su počinile ili pokušale počiniti kazneno djelo ubojstva. Kako u obrazloženju navodi Vrhovni sud, neovisno jeli se svjedoka Fehira ispitivalo u svojstvu “krunskog” ili “običnog” svjedoka, on je bio dužan govoriti istinu i ništa nije smio prešutjeti u vezi s kaznenim djelom.
Današnjom nepravomoćnom odlukom sutkinje Tanje Pavelin eliminira se inkriminirajući iskaz svjedoka protiv Branimira Glavaša u slučaju “Garaža”, a ranijom odlukom izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu, pod predsjedanjem suca Ivana Turudića o razdvajanju postupka eliminirani su iskazi suoptuženika koji terete Glavaša u kontekstu zločina počinjenih nad civilima u slučaju “Selotejp”.
Ovakav tijek ponovoljenog kaznenog postupka prema svemu sudeći ima za cilj donošenje oslobađajuće presude u odnosu na Branimira Glavaša.
Pred sudom u Srbiji ponovo je počelo suđenje zbog ubistva 70 hrvatskih civila u selu Lovas 1991. godine. Do ponovnog suđenja je došlo zbog formalnih prepreka, jer tužilaštvo za ratne zločine godinu i po dana nije imalo glavnog tužioca.
Viši sud u Beogradu u četvrtak je doneo odluku da ponovo pokrene suđenje slučaja Lovas, zbog prethodnih odluka Apelacionog suda, da zamenici tužilaca za ratne zločine nisu imali pravo da postupaju u ime tužilaštva, dok je mesto glavnog tužioca bilo upražnjeno.
Vlast u Srbiji se pravi da se u Sandžaku nisu dogodili nikakvi zločini i da nema potrebe da se o tome više razgovara, rečeno je na konferenciji u Novom Pazaru.
U Sandžaku se devedesetih dešavao “rat bez rata” i iz Sandžaka danas nema snažnog pritiska političkih struktura prema Beogradu da se ti zločini ne zaborave, procesuiraju i dobiju sudske epiloge, poručeno je sa konferencije “Odnos države Srbije prema zločinima u Sandžaku u svetlu procesa evropskih integracija”, koju je organizovao Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
Evropska misija za vladavinu prava (EULEX) je 14. juna 2018. godine zvanično okončala dotadašnji mandat i nema više kompetencije i izvršnu vlast u pravosudnom sistemu Kosova, koje je uživala gotovo deset godina. EULEX je bio najveća i najskuplja civilna misija ove vrste koju je Evropska unija (EU) uspostavila u nekoj zemlji. Prema odluci Saveta EU od 8. juna 2018. godine, EULEX će i dalje, do 2020. godine, ostati na Kosovu, ali će imati novi mandat koji će se sastojati od nadgledanja i savetovanja pravosuđa, Korektivne službe, kao i od podrške Specijalnom sudu i implementaciji sporazuma koji se postižu u dijalogu o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije.
Prijedor je ušao u rat iz velike ekonomske krize, što je dovelo do eksplozije sadizma i nečovečnog postupanja, istakao je Edin Ramulić iz Fondacije za izgradnju kulture sjećanja, u prostorijama Fonda za humanitarno pravo (FHP), gde je prošle sedmice prikazan dokumentarni film „Prijedor“.
Potom je održan i razgovor sa Edinom, ali i Nikolom Kuridžom, aktivistom Centra za mlade KVART iz Prijedora. Povod je bila još jedna godišnjica Dana bijelih traka, koji se obeležava svakog 31. maja.
„Važno je da oni koji su počini ratne zločine budu kažnjeni, bez obzira na to sa koje su strane. Ako ne budemo ćutali, ako otkrijemo zločine i masovne grobnice, imamo šanse za pomirenje“, rekla je na javom času Fonda za humanitarno pravo u Beogradu Suvada Selimović iz Zvornika, koja je tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) izgubila 20 članova svoje porodice.
Ova žena imala je 27 godina i troje dece kada ju je rat, kao i veliki broj muslimana sa područja opštine Zvornik, naterao da napusti dom i pređe izbeglički put od Hrvatske, preko Slovenije pa nazad do rodnog Zvornika, gde i danas živi i radi sa ženama koje su prošle slična traumatična iskustva.
