TV mreža: Ko su počasni građani? 05.11.2013.
Nataša Kandić, počasna građanka Sarajeva, u intervjuu za TV mrežu u emisiji “Ko su dobitnici priznanja u Srbiji i regionu?”
Nataša Kandić, počasna građanka Sarajeva, u intervjuu za TV mrežu u emisiji “Ko su dobitnici priznanja u Srbiji i regionu?”
Predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron tvrdi da je neuspjeh UN-a to što nije osnovao fond za nadoknadu štete, ali brani učinak suda nakon niza spornih oslobađajućih presuda. “Nije u redu što Ujedinjeni narodi (UN) nisu osnovali nekakav fond za reparaciju žrtvama ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji”, rekao je za BIRN sudac Meron u Haagu.
Sindrom balkanskog špijuna i dalje vlada ovim prostorima. Umjesto da se suočavaju s društvenim, ekonomskim i političkim problemima, ljudi ovdje radije prihvaćaju mutna objašnjenja da tajne službe – one prošle i sadašnje, domaće i strane – još uvijek u značajnom dijelu upravljaju društvom. Namjera mi je, kao i mnogim ovdašnjim kolegama, otvoriti relevantno arhivsko gradivo, razbiti famu o balkanskom špijunu i omogućiti građanima da sami dođu do svojih zaključaka, poruka je Christiana Axboea Nielsena, danskog povjesničara, sveučilišnog profesora, bivšeg analitičara Haškog suda i svjedoka na suđenju Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku, Mići Stanišiću, Stojanu Župljaninu i Goranu Hadžiću. Nielsen je u sklopu svoga novog istraživanja povijesti javne i državne sigurnosti socijalističke Jugoslavije nedavno posjetio i Zagreb.
Tomašica kod Prijedora, gdje su do sada pronađeni posmrtni ostaci 397 osoba, od čega je 247 kompletnih tijela, najveća je masovna grobnica na ovim prostorima. Lejla Čengić, portparol Instituta za nestale osobe (INO) Bosne i Hercegovine u izjavi za Anadolu Agency potvrdila je da masovna grobnica u Tomašici ”zasigurno najveća masovna grobnica koja je otkrivena na ovim prostorima”
Ustavni sud Srbije utvrdio je da je članovima porodica žrtava ratnog zločina iz Sjeverina povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, u postupku za naknadu štete koji je Fond za humanitarno pravo u njihovo ime pokrenuo 2007. godine protiv Republike Srbije, saopšteno je danas iz Fonda.
U utorak se navršava 21 godina od otmice i ubistva 16 građana bošnjačke nacionalnosti, državljana SR Jugoslavije iz Sjeverina.
Video prilog povodom saopstenja Fonda za humanitarno pravo (FHP) zbog odluke Ustavnog suda Srbije da je clanovima porodica zrtava ratnog zlocina iz Sjeverina povredjeno pravo na sudjenje u razumnom roku u postupku za naknadu stete koji je FHPu njihovo ime pokrenuo 2007. godine protiv Republike Srbije.
Polaganjem vijenaca i križnim putem danas su mještani Lovasa, nedaleko od Vukovara, obilježili 22. obljetnicu jednoga od najstrašnijih zločina uopće u Domovinskom ratu. Naime, toga dana je skupina od 51 mještana Lovasa pod prijetnjom oružjem natjerana da očisti polje koje je bilo minirano.
Egzekucija 78 albanskih civila 4. aprila 1999. godine u kosovskom selu Kraljane predmet je krivične prijave koju je Fond za humanitarno pravo u četvrtak podneo protiv nekoliko vojnih i policijskih zapovednika te nepoznatih počinilaca, pripadnika tadašnje 125. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije i 24. odreda Posebnih jedinica policije.
Fond za humanitarno pravo (FHP) podnio je krivičnu prijavu protiv šest identifikovanih oficira i pripadnika 125. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije (125. mtbr VJ), komandanta 24. odreda Posebnih jedinica policije (PJP) i više neidentifikovanih pripadnika VJ i 24. odreda PJP zbog osnovane sumnje da su naredili, odnosno izvršili ubistvo 78 muškaraca, kosovskih Albanaca u selu Kraljane, opština Đakovica, 4. aprila 1999. godine, saopšteno je na konferenciji održanoj tim povodom juče u Beogradu.