Sudija kojem treba suditi

Sudija kojem treba suditi

Prvog i drugog juna 1999. godine, kao tadašnji ratni Vojni tužilac na Kosovu, sve nadležne u ondašnjem vojnom pravosuđu, pismeno i usmeno, upoznao sam da su mi, krajem maja 1999. godine, zločinci iz organa Vojne bezbednosti (VB) Prištinskog korpusa i Dragoljub Zdravković – jedan od mojih tadašnjih zamenika, a sadašnji sudija Višeg suda u Beogradu, uz pretnju oružjem i primenom sile oteli i odneli 17 krivično-pravnih predmeta o stotinama ubistava i desetinama drugih ratnih zločina nad kosovskim Albancima


Share

Postavka koja obavezuje

Postavka koja obavezuje

I mnogo snažnija društva, države sa definisanim institucijama, teško uspevaju da se izbore sa nacionalizmom i njegovim smrtonosnim mutantima. Ako Srbija makar i pokuša, skinuće deo tereta sa generacija kojima se i dalje serviraju propagandne izmišljotine. Ukoliko ne uspe, suočiće se sa snajperskim kadrovanjem i liderstvom iz mafijaških resursa


Share

Kako su zemlje bivše Jugoslavije finansirale optužene za ratne zločine

Kako su zemlje bivše Jugoslavije finansirale optužene za ratne zločine

Bivše jugoslovenske države potrošile su skoro 40 miliona evra javnih sredstava na pomoć optuženima za ratne zločine kojima se sudi u Haškom tribunalu, rezultati su najnovijeg istraživanja BIRN-a.


Share

Naša priča: Prošlost još uvek traje

Naša priča: Prošlost još uvek traje

Beograd – U ratovima u bivšoj Jugoslaviji, tokom devedesetih godina, ubijeno je ili nestalo oko 5.000 dece. Decu su ubijale granate, snajperi, glad. Ubijani su u pojedinačnim i masovnim egzekucijama, mučeni i seksualno zlostavljani, zajedno sa svojim porodicama i vršnjacima. Takođe, deca su tokom rata bila svedoci ubistava, mučenja, seksualnog nasilja i prisilnog odvođenja svojih bližnjih. Mnogi od njih su na silu mobilisani. Oni su žrtve o kojima se, po pravilu, retko govori.


Share

Daleko od katarze: Žigosanje zbog suočavanja s istinom

Daleko od katarze: Žigosanje zbog suočavanja s istinom

I petnaest godina nakon završetka poslednjih ratova kojima se raspala bivša Jugoslavija, društvo se u Srbiji teško suočava sa istinom o sebi. Da je teško izaći iz uvreženog stava kako su Srbi najveće žrtve devedesetih godina, pokazuju i žestoki napadi u kojima glavnu ulogu igraju mediji. Posebno na one koji pokušavaju, barem delimično, prošlost pokazati realnijom. Ipak protekle sedmice je napravljen mali iskorak.


Share

Nataša Kandić: Albanska deca nam pružaju ruku

Nataša Kandić: Albanska deca nam pružaju ruku

Petoro dece, Saranda, Jehona, Fatos, Lirie i Genz, preživelo je streljanje 28. marta 1999. godine u Podujevu, dok je 14 članova porodice Bogujevci i Duriqi, od bebe do starca od preko 70 godina, usmrćeno kišom rafala koje su ispalili pripadnici “Škorpiona”, ratne jedinice MUP-a Srbije.


Share

Masakr u Podujevu: Dva svedočenja

Masakr u Podujevu: Dva svedočenja

Tragom izložbe otvorene ove nedelje u Beogradu o stradanju 14 članova porodice BogujevciDurici u Podujevu 28. marta 1999 godine, podsećamo na taj zločin, jedan od mnogih počinjenih u to vreme na Kosovu.


Share

Deca rata: Borimo se za budućnost

Deca rata: Borimo se za budućnost

U ratovima u bivšoj Jugoslaviji ubijeno je ili nestalo oko 5.000 dece. Oko 800 njih se i danas vode kao nestali. Bili su svedoci masakra, mučenja, seksualnog nasilja i prisilnog odvođenja svojih porodica. Oni su žrtve o kojima se retko govori.


Share

Tužilac Vukčević: “Ovčara” nije smela da padne na sudu

Tužilac Vukčević: “Ovčara” nije smela da padne na sudu

Ustavni sud je jednom optuženom za ratni zločin na “Ovčari” priznao povređeno pravo na pravično suđenje, pa će pasti sve presude na ukupno 227 godina zatvora, kaže za „Blica“ tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević.


Share