Šprlje: Hrvatska će imati mehanizme da spriječi progon hrvatskih branitelja

Šprlje: Hrvatska će imati mehanizme da spriječi progon hrvatskih branitelja

Jutarnji list HRPovjerenstvo koje će pratiti ispunjava li Srbija mjerila za poglavlje 23 prvi put bi se trebalo sastati već u srijedu

Hrvatsko povjerenstvo koje bi trebalo imati zadatak pratiti ispunjava li Srbija mjerila za zatvaranje poglavlja 23 (riječ je o pravosuđu u sklopu kojega je definirano i postupanje u vezi s ratnim zločinima) prvi put bi se trebalo sastati već u srijedu.

Neslužbena je to informacija iz Ministarstva vanjskih poslova koje je ustrajno u tvrdnji da je njihov ministar Miro Kovač u zajedničko stajalište Europske unije za poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Srbijom ugradio formulaciju koja će spriječiti Srbiju da kazneno goni hrvatske branitelje. Povjerenstvo će voditi ministar Kovač kao njegov predsjednik, a članovi bi, prema neslužbenom izvoru, trebali biti ministar pravosuđa Ante Šprlje, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar branitelja Tomo Medved, ministar obrane Josip Buljević, glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan te predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Pjer Šimunović.

Različita tumačenja

Prema najavama, valja očekivati da će povjerenstvo Srbiji dahtati za vratom i detaljno pratiti njihovu kompletnu zakonodavnu aktivnost te istražne i sudske postupke. S obzirom na stajališta ministra pravosuđa Ante Šprlje, treba očekivati da će Hrvatska ponoviti zahtjev Srbiji za ažuriranje podataka o postupcima koji se kod njih vode protiv hrvatskih branitelja. Zadnji koji govore da su pod istragom 44 branitelja (a tu je riječ i o politički motiviranoj i montiranoj optužbi koju je još 1992. protiv Vladimira Šeksa, Branimira Glavaša, Tomislava Merčepa i pokojnog Ivana Vekića podiglo Vojno tužiteljstvo u Beogradu) stari su nekoliko godina. No, suština problema je u srpskom zakonu o tzv. univerzalnoj nadležnosti za ratne zločine i različitim tumačenjima formulacije koja je ugrađena u zajednička stajališta EU kojima se definiraju kriteriji što ih Srbija mora ispuniti da bi zatvorila poglavlje 23. Kako je rekao ministar Kovač, ta formulacija u kojoj se ističe “potreba za regionalnom suradnjom i dobrosusjedskim odnosima u procesuiranju ratnih zločina, uključujući i cilj da se izbjegne sukob nadležnosti” podrazumijeva obavezu Srbije da ukine nadležnost za ratne zločine. Iz Srbije pak poručuju da sporni propis čiji je puni naziv Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine – neće mijenjati.

– Neće biti opasnosti da Srbija progoni hrvatske branitelje za ratni zločin jer će u pregovaračkom procesu Hrvatska imati mehanizme da tako nešto spriječi – kaže ministar Šprlje koji se zalagao za drukčiju, precizniju formulaciju u zajedničkim stajalištima, i to upravo zato da bi se izbjegle različite interpretacije. Ministarstvo pravosuđa je dva dana uoči otvaranja pregovora sa Srbijom za poglavlja 23 i 24 objavilo priopćenje u kojemu su naveli da u tekstu zajedničkih stajališta EU za poglavlje 23 u odlomku o sukobu nadležnosti treba jasno naznačiti kako se radi o “sukobu nadležnosti koji može proizaći iz primjene Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine”.

Drukčiji pristup

U razgovoru za Jutarnji list ministar Šprlje kaže da Srbiju tek čeka pravi posao jer nije riječ samo o korekcijama i izmjenama propisa, nego će oko pojedinih tema morati mijenjati cijeli mentalitet. To se, napominje, odnosi i na pitanja vladavine prava i pravičnog suđenja pa je uvjeren kako će u sklopu njih doći i do drugačijeg pristupa njihovih tijela kaznenog progona i cijelog pravosuđa prema ratnim zločinima te da će to rezultirati i postupcima protiv njihovih visokih vojnih dužnosnika koji su odgovorni za najteže zločine počinjene tijekom rata u Hrvatskoj. Jedan od naših sugovornika koji je iznimno dobar poznavatelj pravnih propisa i sudske prakse u Hrvatskoj i Srbiji navodi da su netočne interpretacije prema kojima i druge zemlje imaju na isti način propisanu univerzalnu nadležnost kao Srbija, uključujući Hrvatsku.

– To načelo postoji, no ono se primjenjuje na stranca koji je počinio zločin u inozemstvu, ali tek ako se on zatekao na području Hrvatske i ne bude izručen drugoj državi – rekao je naš sugovornik.

Sandra Orlović iz srbijanskog Fonda za humanitarno pravo:

Srbija se ne može oslanjati na optužnice iz vremena JNA

Ravnatelj Tužiteljstva za ratne zločine Srbije, Milan Petrović, istaknuo je nedavno za Radio Slobodna Europa da hrvatski pokušaji blokiranja srbijanskih pristupnih pregovora ne utječu na rad Tužiteljstva i da Srbija ne razmišlja o ukidanju Zakona o univerzalnoj nadležnosti.

Rekao je da pred Tužiteljstvom postoje aktualni predmeti za ratne zločine u kojima su osumnjičeni i hrvatski državljani, među kojima ima i branitelja. Nije rekao o koliko je hrvatskih državljana riječ.

No, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Srbije, Sandra Orlović, ima nešto drukčiji pogled na postupanje srbijanskog Tužiteljstva. “Pravna odredba o univerzalnoj nadležnosti za ratne zločine koju hrvatska Vlada smatra spornom s pravnog stajališta nije upitna. U skladu je s modernim tendencijama u međunarodnom pravu i stvari koje čini hrvatska Vlada nemaju uporište u međunarodnom pravu”, ističe Orlović i dodaje: “No, nezadovoljstvo hrvatske Vlade i javnosti radom srbijanskog Tužiteljstva za ratne zločine koje, postupajući po odredbi o univerzalnoj nadležnosti, sebe stavlja u poziciju ‘regionalnog policajca’ – posve je opravdano. Tužiteljstvo Srbije, pozivajući se na pravno legitimnu odredbu o univerzalnoj nadležnosti, često je posezalo za procesuiranjem hrvatskih državljana na temelju postupaka preuzetih od bivše JNA. Bilo je sklono postupke temeljene na nezakonito pribavljenim dokazima preuzeti kao valjane i time srbijanskoj javnosti dokazati da nisu ‘antisrpsko tužiteljstvo’ i da ne procesuiraju samo Srbe. To je pogrešna i štetna strategija”, tvrdi Orlović. Takva praksa, smatra, destruktivna je u odnosu na postignutu suradnju tužiteljstava RH i Srbije u procesuiranju zločina. “Regionalna suradnja tužiteljstava i razmjena dokaza dobar je put da se istraže i procesuiraju zločini kojeg se Tužiteljstvo Srbije odreklo zbog stjecanja političkih poena u domaćoj javnosti”, ističe Orlović. (Slavica Lukić)

Preuzeto sa portala Jutarnji list

Share