Beogradske reakcije na incident u Potočarima

Beogradske reakcije na incident u Potočarima

b92_logo„Napad na Aleksandra Vučiča u Potočarima je za osudu, ali on ne smije biti dominantna slika današnjeg dana, kada je obilježeno 20 godina od genocida u Srebrenici“, naglašavaju analitičari u Srbiji.

Incident u Potočarima izazvao je oštre reakcije srbijanskih političara, koji ga kvalifikuju kao napad na Srbiju i na njene institucije, i kao pokušaj ubistva srbijanskog premijera. Srbija je ubrzo poslije incidenta uručila protesnu notu BiH i zatražila da učesnici i organizatori napada, što je prije moguće, budu pronađeni i kažnjeni.

Novinar Filip Švarm i izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo Sandra Orlović nadaju se ipak da incident u Potočarima neće imati značajnije negativne posljedice na dalji proces pomirenja u regionu. Oni naglašavaju da je odluka srbijanskog premijera da ode u Potočare značajna i da predstavlja pozitivan korak u procesu pomirenja.

“Napad na premijera Vučića je jedan tužan dogadjaj – vjerujem da oko toga postoji konsenzus. Taj napad narušio je dostojanstvo današnjeg događaja, koji je važan, prije svega za porodice žrtava koje oplakuju svoje najbliže. Ovaj incident ne smije da bude dominantna slika koja će obilježiti današnji dan. Treba čuti poruke i reakcije onih koji stoje iza organizacije obilježivanja u Potočarima. Majke Srebrenice i predsjednik opštine Srebrenica nedvosmisleno su osudili ono što se danas dogodilo”, kaže u razgovoru za DW Sandra Orlović.

Sličnog mišljenja je i Filip Švarm koji naglašava da “nije dobro što je Vučič napadnut”, ali da je uprkos tome njegova odluka da ode na obiljležavanje 20. godišnjice od zločina u Srebrenici pozitivna i značajna. “Želim da vjerujem da ovaj napad neće imati loše posljedice na proces pomirenja u regionu”, kaže Švarm.

Odlazak u Potočare važan i zbog Vučićeve prošlosti

Poslije napada u Potočarima Vučić je održao konferenciju za novinare, a ključna poruka bila je da Srbija neće odustati od politike pomirenja i da njegova ruka “ostaje ispružena prema bošnjačkom narodu”.

“Vučićeva reakcija da nastavlja da pruža ruku pomirenja je odgovorna i važna poruka. Nije smjelo da se desi da ovaj incident on iskoristi kao argument protiv procesa pomirenja. Važno je to što je rekao da on ostaje iza svoje odluke da ode u Potočare, jer to je prije svega bilo teško za njega lično zbog njegove političke prošlosti. Najveću satisfakciju, priznanje dobio je danas, kada ga je dočekala jedna majka iz Srebrenice. Mislim da je pod utiskom tog susreta i da je vrlo odgovorno preusmjerio priču sa tog incidenta na ono što se dogodilo ranije”, kaže Sandra Orlović.

Ona vjeruje da će mnogi politički zvaničnici pokušati da napad na Vučića zlopotrijebe, a izjave nekih da je današnji incident “napad na srpski narod” ocjenjuje kao “neumjerene i neodgovorne”.

“Prethodnih mjesec dana stvarana je tenzija tokom rasprave u vezi usvajanja rezolucije koju je predložila Velika Britanija. Ovo što se danas dogodilo može se tumačiti kroz prizmu brojnih političkih izjava koje smo slušali iz Srbije i Republike Srpske, a to je da je ta rezolucija neprihvatljiva i da je protivna pomirenju, iako u toj rezoluciji nije ništa sporno, niti optužujuće. Jedan dio bošnjačkog naroda doživio je kao veliku uvredu i kao nerazumljiv čin to što poslije toliko godina i presuda međunarodnih sudova, zvanična Srbija i dalje odbija da prihvati činjenicu da je u Srebrenici počinjen genocid. Sve je to uticalo na stvaranje te tenzije”, ocjenjuje izvršna direktorka Fonda za humanirano pravo.

Skup “7000”, kojim je u Beogradu trebalo da bude obilježeno 20 godina od genocida u Srebrenici, zabranjen je u petak (10.7) iz bezbjednosnih razloga. „Da je htjela, policija je jedan takav skup mogla da obezbjedi“, ocjenjuje Orlovićeva.

“Policija je mogla da obezbjedi skupove koji su bili najavljeni za danas. Policija nije preduzela nijednu logičnu mjeru obezbjeđenja te akcije. Mislim da je i to loša poruka koja dolazi iz Beograda i da ona jeste doprinijela toj tenziji, koja je danas kulminirala tamo gdje najmanje treba da kulminira”, kaže ona.

U Beogradu neophodan prostor za sjećanje na srebreničke žrtve

Prema mišljenju Sandre Orlović, Beograd bi trebalo da ima prostor za sjećanje na srebreničke žrtve. “Kao društvo, kao država koja je prva i jedina do sada proglašena odgovornom za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida, mi dugujemo srebreničkim žrtvama obilježavanje genocida u Srebrenici”, kaže ona.

Sandra Orlović misli da je neophodno da sjećanje na žrtve Srebrenice u Srbiji preraste u zvaničnu manifestaciju ,”u čas istorije koji će slušati učenici u osnovnim i srednjim školama”.

“Dok ne dođe do tog trenutka kada će u Srbiji zvanično to biti obilježeno, mi kao civilno društvo pristajemo da na ulici to obilježavamo i da njegujemo sjećanje na žrtve Srebrenice. Država mora da garantuje bezbjednost jedne takve manifestacije i to ne zbog toga kako će to biti ocijenjeno u izvještajima o evropskim integracijama Srbije, već zato što je to izraz demokratskog društva i pokazatelj stepena zrelosti jedne drževe”, zaključuje Sandra Orlović.

Share