Makedonija: Etničke tenzije na sudu i ulicama

Makedonija: Etničke tenzije na sudu i ulicama

U Makedoniji je 2013. godine bilo međuetničke napetosti zbog suđenja za masovno ubistvo, uličnih nemira i svečanog dočeka osuđenog ratnog zločinca.

U Makedoniji je 2013. godine bilo međuetničke napetosti zbog suđenja za masovno ubistvo, uličnih nemira i svečanog dočeka osuđenog ratnog zločinca.

U januaru je počelo suđenje za ubistvo šestorici optuženih za terorizam zbog sumnje da su u aprilu 2012. godine počinili svirepo ubistvo petorice muškaraca kod Skoplja.

Tužilaštvo u slučaju “Monstrum” optužilo je šestoricu Albanaca za ubistvo petorice Makedonaca nadomak Skoplja sa ciljem izazivanja međunacionalnih nemira u zemlji. Dvojici se sudi u odsustvu jer trenutno služe zatvorsku kaznu na susednom Kosovo za nezakonito posedovanje oružja. Policija je u avgustu uhapsila sedmog osumnjičenog.

Vest o ubistvu izazvala je etničke nemire 2012. godine, nakon što je grupa građana makedonske nacionalnosti organizovala proteste, koji su u nekoliko navrata prerasli u nasilje, optuživši za ubistvo pripadnike mnogobrojne albanske zajednice.

Međunacionalni nemiri

U martu su u centru Skoplja izbili etnički neredi zbog spornog postavljanja bivšeg vođe albanskih pobunjenika Talata Džaferija za ministra odbrane.

Džaferijevo imenovanje izazvalo je gnevnu reakciju makedonskih veterana iz sukoba 2001. godine između albanskih pobunjenika i državnih snaga bezbednosti. Oni su bili nezadovoljni što se na čelu armije našao čovek koji se nekada protiv nje borio.

Dva dana protesta u martu eskalirali su u sukobe sa policijom. Albanci su narednog dana organizovali još nasilniji kontramiting, tvrdeći da su bili žrtve napada rulje.

Četrnaest osoba je u julu osuđeno na zatvorske kazne zbog učešća u protestima.

Svečani doček za Tarčulovskog

Vlasti su u aprilu organizovale svečani doček za bivšeg policajca Johana Tarčulovskog, jedinog Makedonca osuđenog za ratne zločine pred Haškim tribunalom.

Hiljade ljudi pojavilo se u centru Skoplja na ceremoniji dočeka u organizaciji Vlade.

Tarčulovski je stajao rame uz rame sa premijerom Nikolom Gruevskim, odao poštu vojnicima i policajcima poginulim u sukobu 2001. godine i prošetao glavnim trgom.

Haški tribunal ga je osudio zato što je predvodio policijsku jedinicu koja je ubila albanske civile i počinila druge zločine.

Očekivano, građani albanske nacionalnosti nisu bili zadovoljni proslavom njegovog povratka.

Nastavljen lov na doušnike

Sporni proces lustracije u Makedoniji, sa ciljem razotkrivanja doušnika koji su radili za tajnu policiju bivše Jugoslavije, nastavljen je uprkos ostavci dvojice članova Komisije za lustraciju u decembru 2012. godine.

Janakije Vitanovski i Blagoja Gešhoski dali su ostavku zato što je postupak lustracije postao “Vladino oruđe za tendenciozno i selektivno blaćenje njenih kritičara”.

U maju je Komisija predvođena Tome Adžievim optužila bivšeg ministra policije Ljubomira Frčkoskog da je naredio prisluškivanje članova opozicije iz ideoloških i političkih razloga.

Frčkoski, istaknuti kritičar premijera Gruevskog, navodno je to uradio dok je bio ministar policije od 1992. do 1996. godine u Vladi danas opozicionih socijaldemokrata.

Slučaj “Frčkoski” bio je prvi u kojem je ovo Vladino telo otvorilo istragu protiv nekog visokog policijskog zvaničnika i njemu sada preti zabrana dolaska na zvaničnu funkciju.

Komisija je u julu izazvala nezadovoljstvo književnika i akademika kada je proglasila jednog od najpoznatijih makedonskih pisaca, pokojnog Slavka Janevskog, policijskim doušnikom.

Janevski, akademik rođen 1920. a preminuo 2000. godine, bio je jedan od najcenjenijih makedonskih prozaista i pesnika.

U septembru je još jedan bivši ministar unutrašnjih poslova, Tomislav Čokrevski, optužen da je devedesetih naredio protivzakonito prisluškivanje desničarskih aktivista.

Međutim, u intervjuu za BIRN, šef Komisije za lustraciju Tome Adžiev negirao je da ovo telo produžena ruka vlasti.

Uzavrela atmosfera u Strugi

U jesen je bilo napeto i u etnički mešovitoj opštini Struga na jugozapadu zemlje, gde postoji gotova ravnopravna zastupljenost makedonskog i albanskog stanovništva.

Makedonci su u septembru insistirali da se izgradi nova pravoslavna crkva u većinskom muslimanskom selu Oktisi uprkos energičnom protivljenju lokalnih Albanaca. Angažovane su jake policijske snage da spreče uništavanje kamena temeljca crkve.

Gradonačelnik Struge Zijadin Sela našao se u centru pažnje u oktobru kada je zapretio odmazdom pošto je obližnja makedonska opština Vevčani uklonila dvojezične makedonsko-albanske table sa svoje teritorije.

Sela je pretio da će uništiti nedavno izgrađenu kapiju na ulazu u Vevčane i obližnju crkvicu na granici između dve opštine.

Centralna vlast je intervenisala presudivši da se kapija ne nalazi na njegovoj teritoriji.

Opština je ponovo dospela u vesti u novembru kada je policija podnela krivičnu prijavu protiv petoro ljudi zbog nezakonitog podizanja spomenika albanskim pobunjenicima kod Struge.

Srpski car uznemirio Albance

U decembru je grupa Albanaca, u prisustvu istaknutih članova manjinske vladajuće stranke Demokratska unija za integraciju (DUI), tokom noći pokušala da sruši nedavno podignut bronzani kip srednjevekovnog srpskog cara Dušana u Skoplju.

Oni su tvrdili da kip vređa Albance i da je protivzakonit.

Oko ovog pitanja sukobili su se sa većinskim koalicionim partnerom u Vladi, konzervativnom VMRO-DPMNE premijera Gruevskog, koji je napad nazvao činom vandalizma.

Kip, koji je podignut u sklopu Vladinog projekta renoviranja grada “Skoplje 2014”, i dalje je uzrok trvljenja, a policija ga danonoćno čuva kako bi sprečila nove incidente.

Siniša Jakov Marušić

Share