Govor Nataše Kandić u UNHRC

Prva sednica Saveta za ljudska prava
22. jun 2006.
Očekivanja boraca za ljudska prava
Govor Nataše Kandić

Poštovani gospodine predsedavajući,
Gospodine visoki komesaru,
Vaše ekselencije i poštovani predstavnici nevladinih organizacija,
Veoma sam srećna zbog toga što me je grupa nevladinih organizacija pozvala da govorim da prvoj sednici Saveta za ljudska prava u svojstvu borca za ljudska prava. 1999. godine mi je uručena Martin Ennals nagrada za borca za ljudska prava. Počastvovana sam prilikom da mogu neposredno da upoznam članove Saveta za ljudska prava sa očekivanjima aktivista u borbi za ljudska prava od ovog novog tela u promociji i zaštiti ljudskih prava, i posebno, u zaštiti žrtava teških kršenja ljudskih prava.

Takođe sam zadovoljna novinama u radu Saveta, pre svega kreiranjem mehanizma univerzalnog periodičnog pregleda (UPP), koji će pomoći članovima da sistematski nadgledaju stanje ljudskih prava, izdaju preporuke i neposredno prate primenu preporuka. Kao borac za ljudska prava, očekujem da razvoj i primena ovog mehanizma ide u pravcu jačanja saradnje sa nevladinim organizacijama, ali takođe i u pravcu promocije uloge i značaja boraca za ljudska prava u zaštiti ljudskih prava i žrtava kršenja ljudskih prava. Očekujem da će nevladine organizacije biti pozvane da učestvuju u izgradnji modaliteta saradnje Saveta i nevladinog sektora i da će doprineti da se dođe do efiksanog modela saradnje u pogledu UPP.

Izuzetno je važno za aktiviste u borbi za ljudska prava da nacrt Međunarodne konvencije za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanaka, kao i nacrt Deklaracije o pravima domorodaca budu usvojeni i da Savet posebnu pažnju posveti pravu na istinu i pravdu, kada su u pitanju nestali i pravo porodica i društava da znaju istinu o njihovoj sudbini.

Posebno bih ukazala na dva pitanja koja po mom mišljenju treba da imaju pažnju Saveta. Postoji potreba da Savet energično podrži borbu protiv nekažnjivosti i uspostavljanje pravde u post-konfliktnim i post-totalitarnim društvima. Iako je Komisija za ljudska prava na šesdeset prvoj sednici 8. februara 2005. razmatrala Izveštaj nezavisnog stručnjaka za ažuriranje seta načela za borbu protiv nekažnjivosti, Diane Orentlicher, postoji potreba za većim angažovanjem Saveta, pre svega, u vezi sa obavezama tarnzicionih vlada da iznesu punu istinu, obezbede pravdu i reparacije žrtavama i da demostiraju svoju volju da prekinu sa prethodnim vladama i pravima žrtava na istinu u pravdu. Pomenuti izveštaj, kao i Izveštaj generalnog sekretara «Vladavina prava i tranziciona pravda u konfliktnim i post-konfliktnim društvima» od 23. avgusta 2004. pokazuju da su poslednjih godina UN veoma fokusirane na tranzicionu pravdu i vladavinu prava u konfliktni i post-konfliktnim društvima. Međutim, u praksi nema mnogo pozitivnih primera – ni tamo gde misije UN imaju odgovornost za upravljanje sudstvom i policijom, kao naprimer na Kosovu ili Timor-Leste. Osnovni razlog je, po mom mišljenju, što nisu stvoreni mehanizmi i procedure koje mogu da obezbede primenu načela zaštite i promovisanja ljudskih praa kroz borbu protiv nekažnjivosti. U slučaju bivše Jugoslavije izostala je politička, stručna i finansijska podrška civilnom društvu u njihovom angažovanju da pokrenu pitanje istine i odgovornosti na nivou institucija. UN su uložile ogromna sredstva u post-konfliktnim društvima za reformu pravosuđa a da nigde nije sproveden «vetting» proces. Sa druge strane, od strane tela UN nema sluha za inicijative nevladinih organizacija koje se tiču istine, pravde, reparacija, vetting-a i vraćanja ljudskog dostojanstva žrtavama. Upravo, u vezi sa pomenutim problemima očekujem od Saveta za ljudska prava da ima jaču i transparentnu ulogu u nadzoru nad stanjem ljudskih prava u post-konfliktnim društvima.

Drugo pitanje je odnos Saveta prema borcima za ljudska prava i pitanju njihove zaštite, imajući u vidu proceduru f UN-ovog specijalnog predstavnika za aktiviste u borbi za ljudska prava. Postoji potreba da Savet pomogne Specijalnim izveštačima u sprovođenju njegovog mandata, kako bi uloga boraca za ljudska prava bila priznata i na nacionalnom i lokanom nivou, a ne samo na međunarodnom. U tome je važna saradnja Saveta sa Frontline fondacijom, Međunarodnom fondacijom za zaštitu boraca za ljudska prava i Martin Ennals fondacijom, koji su posvećeni promociji i stalnom preispitivanju najboljeg načina za promoviasanje uloge boraca za ljudska prava.

Na kraju, borci za ljudska prava će podržati Savet za ljudska prava

jer novine u radu i nove procedure obećavaju da ćemo imati telo koje će biti efikasno u brobi protiv prakse kršenja ljudskih i nekažnjivosti

 

Share