Tanjug: REKOM model za prevazilaženje prošlosti

Intervju sa izvrsnom direktorkom FHP, Natašom Kandić Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić izjavila je danas da pokretači Inicijative za formiranje Regionalne komisije za utvrdjivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji (REKOM) smatraju da je ta komisija izlaz iz prošlosti i da bez suočavanja sa prošlošu nema demokratske budućnosti regiona.

Kandić je u untervjuu Tanjugu kazala da je oko 500 nevladinih organizacija, udruženja žrtava, veterana, ženskih i grupa mladih… pokrenulo Inicijativu i intenzivno radi na pravljenju Statuta i modela REKOM-a, o čijem će formiranju odlučivati države proistekle iz bivše Jugoslavije. Ona je navela da se širom regiona organizuju debate i javne rasprave o toj Inicijativi kako bi se, pored sudjenja za ratne zločine, pokušao dati objektivan odgovor i zapis o svim dešavanjima, što bi trebalo da učini REKOM.

“Svi mi okupljeni oko te ideje smatramo da su sudjenja za ratne zločine najvažniji pravni mehanizam, da su ta sudjenja koja se održavaju i u Tribunalu u Hagu i u svim državama bivše Jugoslavije, najvažnija za utvrdjivanje individualne krivične odgovornosti, ali da je to spor proces u kojima je malo utvrdjenih činjenica u odnosu na sve što se dogodilo”, rekla je direktorka Fonda za humanitarno pravo. Prema njenim rečima, kroz sudjenja pred Tribunalom utvrdjene su važne činjenice koje pomažu da se prošlost razjasni sa stanovišta učešća onih koji su optuženi i osudjeni, ali su procene da do 2025. godine, računajući i sudjenja u Hagu i pred nacionalnim sudovima, ne može biti osudjeno više od 800 do 1.100 onih koji su učestvovali u zločinima ili su osudjeni po komandnoj odgovornosti.

Ona je dodala da taj broj ukazuje da ćemo o toj prošlosti i dalje imati fragmentarno znanje i prostor u kojem će svi biti slobodni da iznose svoje intepretacije dok nigde neće biti potpunih činjenica.”Upravo otuda je ta ideja da se okupimo na regionalnom nivou i prvi put zajedno, organizacije za ljudska prava, udruženja žrtava, organizacije mladih… pokušamo da države, vlade i parlamente pridobijemo i izvršimo na njih pritisak kako bi smo ih pridobili za utvdjivanje činjenica i dobijemo zapis o tome šta se dogadjalo u prošlosti”, rekla je Nataša Kandić.

Ona je navela da je najvažnije pitanje kako će te države sada uspostaviti normalan odnos, i da inicijatori REKOM-a smatraju da je potrebno vraćanje poverenja medju ljudima i poverenja u Institucije što je nemoguće samo putem sudjenja za ratne zločine.

Smatramo da je REKOM izlaz iz prošlosti, dodala je Kandić, i podvukla da je najbitnije fokusirati se na žrtve, koje moraju izaći iz svog etničkog okvira. “Ništa nama ne vredi, niti gradimo istoriju koja će biti tačna u odnosu na ono što se dogodilo, ako imamo osećanja solidarnosti za samo svoje žrtve”, navela je Kandić, i dodala da “žrtve moraju izaći iz svog etničkog okvira” da se mora znati šta se njima dogadjalo i dobiti prostor da mogu da govore o tome.

“Svi koji smo okupljeni oko te Inicijative smatramo da je vraćanje na prošlost uslov demokratske budućnosti, jer nema neke demokratije ukoliko se tačno ne zna šta se dogodilo”, rekla je ona, i dodala da ćemo u suprotnom imati samo razne političke interpretacije dogadjaja.

Prema njenom mišljenju formiranje REKOM-a je moguće i pored toga što bi, kako je rekla, sve vlasti pitanje prošlosti najradije zatvorile i okrenule se evropskim integracijama. “Nikakvih evropskih integracija, niti reda ka tom putu u Evropu, ne može biti
zato što tamo nema takvih kao što smo mi i moramo uraditi nešto čime ćemo pokazati da je naš vrednosni sistem sada blizak tom vrednosnom sistemu”, ocenila je Kandić.

Ona je navela da je više argumenta za prihvatanje Inicijative, a jedan je da je to prva Inicijativa “odozdo prema gore” koja se dogadja posle rata na ovim prostorima, drugi da je regionalnog karaktera, a treći da je prvi put uspela da okupi udruženja porodica nestalih i žrtava, veterana, izbegličkih grupa, organizacija mladih…

Ona je najavila i prikupljanje milion potpisa kao podršku Inicijativi, i podvukla da ti argumenti pokazuju da REKOM mora postati državni projekat.

Kandić je precizirala da će se sa debatom nastaviti do novembra 2010. godine, kada će se imati gotov model u kojem će se tačno znati šta su ciljevi i mandat REKOM-a, koji će se usvojiti u decembru te godine, dok bi akcija pripkupljanja potpisa bila organizovana u martu i aprilu 2011. godine.

“Plan je da 1. juna 2011. godine model REKOM-a sa milion potpisa predamo parlamentima svih država bivše Jugoslavije”, objasnila je Kandić.

 

Share