H-Alter: Pod motom obrane zemlje

Pod motom obrane zemlje

kosovo_zlocini

Zvanična Srbija prećutkuje da su za vreme NATO bombardovanja srpska policija i vojska počinile najstrašnije ratne zločine na Kosovu

Fond za humanitarno pravo podseća da je na Kosovu za vreme NATO bombardovanja pod motom odbrane zemlje ubijeno preko 10 000 Albanaca, kako navode više nezavisnih izvora. Presuda Nikoli Šainoviću i policijskim i vojnim generalima obavezuje državu da istraži i kazni počinioce svih masovnih zločina koji su dokumentovani i dokazani na tom sudjenju.

Vreme obeležavanja desetogodišnjice NATO bombarodvanja u Srbiji i Crnoj Gori prolazi bez pomena albanskih žrtava na Kosovu, a njihovo stradanje se opet iznova relativizuje i dovodi u pitanje. Broj ubijenih Albanaca je stvaran i dokumentovan, i te žrtve neće nestati samo zato što se srpska javnost pretvara da one ne postoje. Kao što je obaveza vlasti da počinioce ovih zločina pronađe i kazni, tako je obaveza i srpske javnosti da zna za te zločine i da ih prizna.

Fond za humanitarno pravo podseća da je Haški tribunal rasvetlio više desetina masovnih zločina počinjenih na Kosovu, a da je Veće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu sudilo i sudi za još tri slučaja masovnog ubistva. Osim toga, ne sme se zaboraviti da se desetine i desetine drugih masovnih ubistava i nestanaka iz vremena bombardovanja još uvek prećutkuje, a da su njihovi počinioci još uvek na slobodi.

Na samom početku bombardovanja, u noći 24/25. marta ubijeni su ugledni kosovski advokat Bajram Kelmendi i njegova dva sina Kushtrim i Kastriot. Potom, 6. maja ubijen je Fehmi Agani, jedan od najuglednijih intelektualaca i političara na Kosovu i u nekadašnjoj SFRJ.

Kalendar masovnih zločina za vreme bombardovanja ispunjen je za skoro svaki dan marta i aprila, a raspored masovnog ubijanja gust je i tokom maja i prvih dana juna.

Prvog aprila u tri masovna zločina ubijeno je 136 ljudi, a odmah sledećeg dana u dva masovna zločina još 127 ljudi. U maju mesecu počinjen je najmasovniji zločin na Kosovu kada je u jednom danu ubijeno 334 ljudi – u Meji i Korenici.

Samo u jednom danu, 26. marta 1999. godine, započeto je pet masovnih zločina, od kojih su dva trajala nekoliko dana: u Suvoj Reci ubijeno je 50 žena i dece, u Maloj Kruši i Prizrenu 146 ljudi, u Padalištu 20 ljudi, Landovici i Prizrenu 27 ljudi, Celini i Orahovcu 86, u Velikoj Kruši i opet u Orahovcu 98 ljudi.

Srpska javnost upravo ovih dana treba da se seća i 850 žrtava ekshumiranih iz grobnica na policijskom poligonu u Batajnici, kao što treba da zna i da postoji još desetine tela u jezeru Perućac..

Fond za humanitarno pravo podseća da je obaveza države Srbije da porodicama žrtava i društvu saopšti činjenice o počinjenim zločinima, i time pokaže spremnost da prizna nedela počinjena u prošlosti, i u ime Srbije.

Share