Državne i međunarodne institucije nisu zainteresovane za proces reparacija

Beograd, 1.juli- Narodni poslanici Kenan Hajdarević, Bajram Šehović, Esad Džudević, Munir Poturak i Šerif Hamzagić prisustvovali su danas nastavku suđenja  za naknadu štete u postupku koji je Fond za humanitarno pravo pokrenuo u ime stanovnika sela Kukurovići (opština Priboj) protiv Republike Srbije. Ovaj proces se vodi pred Višim sudom u Beogradu.

poslanici

Esad Džudžević je istakao da je ovo suđenje deo šireg konteksta u kojem su događaji devedesetih godina u Sandžaku ostali potpuno nerasvetljeni. „Ono što slijedi narednog mjeseca je donošenje Deklaracije o zločinima nad Srbima i drugim državljanima Republike Srbije i to je prilika da Parlament, kao najveće zakonodavno tijelo, da neki odgovor u formi deklaracije, da li je ono što se dešavalo u Sandžaku posledica oružanih sukoba ili je to slučajnost i kolateralna šteta nekog šireg sukoba.“, rekao je Džudžević.

On je dodao da današnje suđenje neće dati odgovor na ova pitanja, ali da predstavlja mali pomak u procesu. „Ova država će biti dužna da da odgovore građanima Sandžaka, Bošnjacima, šta se dešavalo, zašto su stradali na teritoriji Republike Srbije koja je i dalje uporna u izjavama da Srbija nije učestvovala u ratu.“, kazao je Džudžević i dodao da je „proces reparacija dio jednog šireg procesa za koji niko nije zainteresovan ni od državnih ni od međunarodnih institucija“.

Narodni poslanik Bajram Šehović je izneo stav da ovo nije samo lična podrška stanovnicima Kukurovića, već da su „svi poslanici iz Sandžaka prepoznali problem i javno stali u zaštitu žrtava, da im država  u ekonomskom i materijalnom smislu omogući da mogu da žive na svom prostoru, a sve ostalo je proces“. Zakon o reparacijama koji u Srbiji ne postoji a to je, prema rečima Šehovića jedna od evropskih vrednosti i on se nada da će i kod nas biti donet.

„Pored moralne podrške žrtvama iz sela Kukurovići, poslanička grupa LDP-a će se truditi da se kroz institucije, odnosno parlament Srbije, utvrdi istina o događajima u Sandžaku devedesetih godina“, rekao je narodni poslanik Kenan Hasanović.

udruzenje

Predsednik Udruženja za zaštitu prava proteranih i raseljenih iz opštine Priboj Ekrem Hadžić kaže da se na organe vlasti mora vršiti pritisak da shvate da su ti proterani ljudi bili građani Srbije, da im je imovina opljačkana, kuće zapaljene i da trenutno nemaju nikakva prava. „Ovi ljudi nisu na spisku Komesarijata za izbeglice i raseljena lica Republike Srbije i ne mogu da konkurišu za obnovu kuća, koje je raspisala država, jer nisu obuhvaćeni tim programom. Oni kao da ne postoje za ovu državu i nemaju nikakav tretman, nikakav status“, kaže Hadžić.

dzafer

Tokom današnjeg ročišta pročitana je izjava svedoka Džafera Kaltaka u kojoj je navedeno postojanje vojnih baza oko sela, zastrašivanje meštana od strane pripadnika tadašnje Vojske Jugoslavije (VJ) kao i sam događaj od 19.februara 1993. godine: „kroz selo je protrčao Tošić Dragiše Nenad sa automatskom puškom. Bio je sumrak. Vrlo brzo se vratio i tog momenta je počeo napad na naše selo. Iza svakog drveta stajao je po jedan vojnik. Nastala je panika i izbezumljenost. Pucalo se sa svih strana. Nekoliko dana prije toga desila se otmica u Sjeverinu, tako da nijesmo smjeli bježati u pravcu Priboja, a bilo je i blokirano. Jedini pravac kojim smo uspijeli krenuti bio je put za Pljevalje. Te iste večeri zapaljeno je i sagorelo sve što sam stekao i imao. Te noći sam ostao bez kuće, štale, sušare, hambara, bez ičega. Te noći se srušio sav moj svijet.“

Povodom oružanih napada na muslimansko selo Kukurovići, kod Priboja, u kojima su nepoznati pripadnici Užičkog korpusa Vojske Jugoslavije 18. februara i 11. aprila 1993. ubili Uzeira Bulutovića, Mušana Husovića i Fatimu Sarač i spalili imovinu većeg broja stanovnika sela, koje su proterali. Fond za humanitarno pravo podneo je tužbu za naknadu štete 2007. godine protiv Republike Srbije .

Fond za humanitarno pravo podseća da se meštani Kukurovići, zbog nemogućnosti da sami obnove svoje domove, još nisu vratili u selo, a im država nikada nije dodelila status raseljenih lica, niti pomoć bilo koje vrste.


Share