Novčana odšeta za ubistvo Albanca Behrama Gigollaja u Srbiji za vreme NATO bombardovanja

Prvi opštinski sud u Beogradu je 12. 06. 2008. godine doneo presudu kojom se država Srbija obavezuje da Ryvi, Ganiju, Hakiju, Lumnije i Asmanu Gigollaj, supruzi i deci pokojnog Behrama Gigollaja, koga su nepoznati napadači na smrt pretukli 24. 03. 1999. godine u Mataruškoj Banji, isplati odštetu u iznosu od tri miliona dinara, zbog odgovornosti za nesprečavanje napada.

Fond za humanitarno pravo (FHP) je, u okviru svog programa podrške žrtvama kršenja ljudskih prava u prošlosti u ostvarivanju reparacija, 19. 09. 2007. godine podneo tužbu za naknadu štete protiv Republike Srbije u ime porodice pokojnog Behrama Gigollaja.

Behram Gigollaj se 1988. godine doselio sa Kosova u Matarušku Banju, gde je otvorio pekaru. Povremeno su mu u vođenju pekare pomagali njegovi sinovi. U noći kada je počela NATO intervencija na SRJ, 24. 03. 1999. godine, Behram i njegov sin Gani počeli su da rade oko 23.00 časa.  Nedugo potom, u radnju je provalila grupa od pet ili šest nepoznatih mladića. Čim su ušli, počeli su da ih tuku pesnicama, nogama, a potom i tupim delom sekire. Nakon desetak minuta, grupa je pobegla iz pekare. Gani je našao oca ispred radnje u lokvi krvi i bez svesti. Ubrzo je došla Hitna pomoć koja je odvezla povređenog Behrama, a Gani je tu noć proveo kod komšija.

Sutradan, Ganija je ispitala policija, ali mu nije obezbedila prevodioca, iako on slabo razume srpski jezik. Nekoliko dana posle događaja, Gani je izbegao iz Srbije u Albaniju, da bi se našao sa porodicom koja je izbegla sa Kosova. Behram Gigollaj, koji je ostao u bolnici u Kraljevu, podlegao je  ranama 28. 03. 1999. godine. Porodica je njegovo telo dobila preko MKCK tek u septembru 2000. godine.

U noći 24. 03. 1999. godine, u Kraljevu i Mataruškoj Banji, demolirane su sve albanske radnje. Prema podacima FHP-a, Behram Gigollaj i njegov sin su napadnuti u vreme kada je policija već imala informacije o napadima na lokale koji su u vlasništvu državljana SRJ albanske nacionalnosti. Međutim, policija nije intervenisala i zaštitila ugrožene Albance, što je protivno njenoj ustavnoj i zakonskoj obavezi pružanja zaštite svim građanima, bez razlike po osnovu nacionalnosti. Prema podacima FHP-a, u periodu pre početka sukoba na Kosovu, pripadnici SUP-a u Kraljevu su, za vreme demonstracija ili drugih događaja visokog rizika, redovno obezbeđivali objekte čiji su vlasnici Albanci.

FHP je 14. 04. 2006. godine podneo i krivičnu prijavu protiv NN izvršilaca ovog napada, ali do danas nije primljena ni jedna informacija o napretku istrage.

Kontakt osoba:
Sandra Orlović, koordinatorka projekta

 

Share