Politički pritisak na pravosudne organe

Imajući u vidu okolnosti u vezi sa hapšenjem bivšeg ministra pravde Vladana Batića i nedostatak materijalnih dokaza da su prilikom oslobađanja Nenada Jovanovića iz Centralnog zatvora u Kruševcu 7. juna 2003. godine počinjene neke zloupotrebe, Fond za humanitarno pravo ocenjuje da se odbijanjem žalbe na rešenje o određivanju pritvora bivšem direktoru Uprave za izvršenje zavodskih sankcija Draganu Vuliću, nastavlja sa pritiskom vlasti na pravosudne organe.

To potvrđuje polemika o tome kada je počela primena odluke Ustavnog suda koja je suspendovala pojedinačne pravne akte i radnje koji su doneti na osnovu osporenih članova Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, što sve zajedno ukazuje na političku dimenziju pokušaja da se krivično gone bivši funkcioneri ministarstva pravde.

Mada je rešenje Ustavnog suda o obustavljanju izvršenja akata i radnji na osnovu osporenih odredbi Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa objavljeno 10. juna 2003. godine u “Službenom glasniku Republike Srbije”, smatramo da treba uzeti u obzir nekoliko činjenica: prvo, Ustavni sud je u svojoj odluci naveo da se posledice primene navedenih zakonskih odredbi ne mogu u potpunosti otkloniti, posebno kada se radi o zaštiti ustavnih sloboda i prava utvrđenih odredbama članova 16, 22. i 24. Ustava Republike Srbije i načela ustavnosti i zakonitosti, pa bi stoga izvršavanjem akata i radnji na osnovu osporenih zakonskih odredbi moglo doći do štetnih posledica; drugo, preventivno zadržavanje određenih lica bez odluke suda, predstavlja grubo kršenje osnovnih međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima; treće, imajući u vidu opasnosti od mogućih štetnih posledica zbog neustavnog lišenja slobode pojedinih lica, bilo bi nedopustivo da se to protivpravno stanje produžava.

Zaštita i sprovođenje zajamčenih ustavnih prava, kao što je pravo na ličnu slobodu, treba da bude osnovni pravni interes.

Share