Hoće li žrtve Miloševićevog režima dobiti primerenu odštetu

Beogradski Fond za humanitarno pravo koji se bavi žrtvama ratova u 90-im godinama najavio je žalbu na visinu odštete koju država Srbija treba da isplati petorici kosovskih Albanaca, nevino uhapšenim i maltretiranim u zatvorima 1999. godine. Takođe, Fond traži da se izajednači tretman žrtava Miloševićevog režima sa žrtvama komunističkog režima kojima se isplaćuje odšteta i bez sudskih odluka.


Share

Diskriminisane žrtve

Ministarstvo pravde Republike Srbije donelo je nedavno odluku da se žrtvama montiranih političkih procesa u vreme komunističkog režima ponudi materijalno obeštećenje zbog vremena koje su proveli u zatvoru i oduzimanja građanskih prava. Ministarstvo je na adrese 15 neimenovanih osoba poslalo ponudu da država za svaki njihov dan proveden u zatvoru na Golom otoku isplati odštetu u iznosu od sedam evra.


Share

Doneti program za odštetu žrtvama

Beograd – Fond za humanitarno pravo ocenio je juče da sudovi u Srbiji dosuđuju ponižavajuće i nepravilne novčane nadoknade nesrpskim žrtvama i najavio da će uložiti žalbu na presudu Prvog osnovnog suda, kojom je državi Srbiji naloženo da petorici kosovskih Albanaca isplati odštetu od 1,3 miliona dinara.


Share

Sudovi u Srbiji dosuđuju ponižavajuće novčane naknade nesrpskim žrtvama

Prvi osnovni sud u Beogradu doneo je presudu kojom je obavezao Republiku Srbiju da isplati odštetu u iznosu od 1,3 miliona dinara petorici Albanaca sa Kosova, zbog nezakonitog pritvora, od osam do 17 meseci, i zlostavljanja od strane pripadnika MUP-a Srbije i Vojske Jugoslavije (VJ). FHP smatra da sudovi Republike Srbije nastavljaju sa praksom dosuđivanja ponižavajućih i nepravičnih novčanih kompenzacija za kršenje ljudskih prava u prošlosti. FHP će uložiti sudu žalbu, a od nove Vlade će tražiti da postavi standard pravične naknade za kršenje ljudskih prava u prošlosti kojim će biti ukinuta de facto diskriminacija nesrpskih žrtava.


Share

Stotine građana ostalo bez pravne zaštite garantovane ustavnom

Svi građani koji ne budu imali novca da plate advokata za predstavljanje pred sudom, najverovatnije će morati da odustanu od traženja pravde. Novi Zakon o praničnom postupku (ZPP) je zabranio da sindikati, nevladine organizacije i pravnici koji nisu članovi Advokatske komore pružaju pravnu pomoć koja je do sada najčešće bila besplatna. Građanima preostaje ili da se sami zastupaju pred sudom, ili da se nadaju da u njihovoj opštini postoji služba za pružanje pravne pomoći. Takve službe su formalno osnovane u samo 46 od 160 opština Srbije. Vrlo mali broj njih je i počeo sa radom. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći još uvek nije donesen.


Share

Prezentacija FHP-a gruzijskim i abkhaskim nevladinim organizacijama

U sredu 13. juna 2012. godine, zamenica izvršne direktorke Fonda za humanitarno pravo Sandra Orlović, održala je prezentaciju rada Fonda predstavnicima 15 nevladinih organizacija iz Gruzije i Abhazije koje se bave nasleđem gruzijsko-abkhaskog sukoba koji se desio u periodu 1992-1994. godine. U fokusu razgovora bile su konkretne aktivnosti Fonda koje imaju za cilj uspostavljanje tranzicione pravde u zemljama bivše Jugoslavije, među kojima je najveće interesovanje zavredila Inciijativa za osnivanje REKOM-a. Sagovornike iz Gruzije i Abkhazije interesovalo je i koji su izazovi u procesuiranju kršenja ljudskih prava u Srbiji, odštetama žrtvama kao i obrazovnim sistemima u zemljama bivše Jugoslavije.


Share

Svedočenje Ćamila Durmiševića u postupku za naknadu štete Enesu Bogiloviću i Mušanu Džebi

U četvrtak, 31. maja 2012. godine, Ćamil Durmišević svedočio je pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu u postupku za naknadu štete protiv Republike Srbije koji je Fond za humanitarno pravo pokrenuo 20.11.2007. godine u ime Enesa Bogilovića i Mušana Džeba, bivših logoraša logora Šljivovica i Mitrovo Polje.


Share

Poricanje genocida udaljava Beograd od Brisela

Čertnaestog juna, kada će novi predsednik SrbijeTomislav Nikolić otići u prvu posetu Briselu i sastati se sa predsednikom Evropske komisije Žoze Manuelom Barozom, moraće da objasni svoj stav o genocidu u Srebrenici. To je poručeno iz Brisela nakon što je u jednom intervjuu Nikolić negirao genocid u Srebrenici nazvavši ga zločinom i nakon što je nimalo taktički rekao da ne treba svakog predsednika Srbije pitati hoće li otići na mesto gde se to dogodilo.


Share

Predsednik Srbije da se odrekne retorike i dela iz prošlosti

Nakon izjave da je Vukovar srpski grad, novoizabrani predsednik Republike Srbije Tomislav Nikolić je napravio još jednu tešku grešku. U intervjuu RTCG, 31.05.2012. godine, rekao je da u Srebrenici nije izvršen genocid, čime je naneo veliku štetu Republici Srbiji, koja priznaje i poštuje presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i presudu Međunarodnog suda pravde da je u Srebrenici Vojska Republike Srpske izvršila genocid nad bosanskim Muslimanima.

Share