Nataša Kandić za “Avaz”: Ono što se danas događa u Srbiji je, u civilizacijskom i moralnom smislu, sramota

Nataša Kandić za “Avaz”: Ono što se danas događa u Srbiji je, u civilizacijskom i moralnom smislu, sramota

Dnevni AvazOno što je sada važno je da se podsjetimo da ovakva Srbija nije kao što je bila prije 10 godina.

Sjednica Generalne skupštine UN-a s velikom pažnjom pratit će se i u regionu. Uspostavljanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici važan je za sve na prostoru bivše Jugoslavije, kaže poznata srbijanska aktivistkinja, borkinja za ljudska prava i osnivačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nataša Kandić.

 – Vjerovali smo da se nakon holokausta genocid ne može dogoditi. Zato je važno ne samo sjećati se, već taj spomendan treba da bude prepreka da se tako nešto zaista nikada ne dogodi. Danas imamo toliko složenu situaciju u cijelom svijetu u vezi sa Gazom, Palestinom, poštovanjem međunarodnih normi, da je Srebrenica još jedan poziv da se sudske činjenice moraju poštovati, da niko nije iznad zakona i da najteži ratni zločin nakon Drugog svjetskog rata mora biti zapamćen – dodaje Kandić.


Share

PRELOMNA TAČKA: Je li rezolucija o Srebrenici u interesu Srbije?

PRELOMNA TAČKA: Je li rezolucija o Srebrenici u interesu Srbije?

buka-logo

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 23. Maja Nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici. Šta donosi nova rezolucija u putu suočavanja sa prošlošću, kako društvo može da se nosi s netoleracijom kulture sjećanja, kako spriječiti falsifikovanje istorije?

Na ta pitanja odgovaraju Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo (FHP), Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava Srbije (YiHR) i Dejan Atanacković, pisac i vizualni umjetnik.


Share

Verovali ili ne

Verovali ili ne

pescanik_ff

U toku je postupak izbora Glavnog javnog tužioca za ratne zločine. Za tu poziciju se prijavila Snežana Stanojković, koja je na toj funkciji već skoro 7 godina. Njen učinak su kolege, a sada i Fond za humanitarno pravo, ocenili kao poražavajući. Tokom njenog rukovođenja Javnim tužilaštvom za ratne zločine, podignuto je svega 16 optužnica koje su rezultat vlastite istrage. U isto vreme broj zamenika tužilaca za ratne zločine je udvostručen.

Kolegijum JTRZ-a je krajem marta Visokom savetu tužilaštva uputio negativno mišljenje o kandidatkinji Snežani Stanojković za izbor na mesto tužioca u tom tužilaštvu, ukazujući da ona ne ispunjava kriterijume stručnosti, dostojnosti i osposobljenosti. Za tu odluku je glasalo 7 od 10 tužilaca. Govori Nenad Golčevski, izvršni direktor FHP-a. Razgovor vodila Svetlana Lukić.

Izvor: Pescanik.net

Share

Hrtkovci – hronologija sećanja

Hrtkovci – hronologija sećanja

pescanik_ffŠestog maja 1992. godine u Hrtkovcima Srpska radikalna stranka održala je predizborni miting na kom je Vojislav Šešelj poručio da u Sremu nema mesta za Hrvate.

Okupljene je najpre pozdravio Blagoje Dudić ispred lokalnog odbora SRS, a potom su, pred više od hiljadu ljudi na skupu, govorili Marija Pačanin iz rumskog ogranka stranke, Milan Žilić, lokalni sekretar SRS i Vojislav Šešelj.

Šešelj je u svom govoru, između ostalog, rekao sledeće: „I u ovom selu, Hrtkovcima, i u ovom mestu srpskog Srema nema mesta Hrvatima. Kojim Hrvatima samo ima mestima među nama? Samo onim Hrvatima i njihovim porodicama koji su zajedno sa nama krvarili na frontovima.“ „[T]reba svakoj izbegloj srpskoj porodici da damo adresu jedne hrvatske porodice. Daće milicija, milicija će raditi onako kako vlast odluči, a mi ćemo uskoro biti vlast. Lepo, sve izbegle srpske porodice će doći na hrvatska vrata i zatečenim Hrvatima dati svoje adrese u Zagrebu i u drugim hrvatskim mestima. Hoće, hoće. Biće dovoljno autobusa, izvešćemo ih na granicu srpske zemlje, odatle peške neka produže, ako sami ne odu.Šešeljevo izlaganje je bilo praćeno povicima „Ustaše napolje“ i „Hrvati u Hrvatsku“.


Share

Kosovo: Objavljen izveštaj „Početak nove faze u suđenjima za ratne zločine“

Kosovo: Objavljen izveštaj „Početak nove faze u suđenjima za ratne zločine“

trt-balkan-logoAutor izveštaja Amer Alija iz FHP Kosovo kazao je da je od završetka rata kosovsko pravosuđe samo ili u saradnji sa međunarodnim sudijama osudilo za ratni zločin i zločine protiv čovečnosti 74 osobe, dok je ubijeno više od 10.000 civila.

Fond za humanitarno pravo Kosovo predstavio je godišnji izveštaj o praćenju sudskih procesa za ratne zločine na Kosovu tokom 2023. godine, pod nazivom „Početak nove faze u suđenjima za ratne zločine“.

Prezentacija izveštaja i diskusija održani su na okruglom stolu na temu „Perspektiva o pravdi za ratne zločine – 25 godina kasnije“.

Autor izveštaja Amer Alija iz FHP Kosovo naveo je da FHP nadgleda sve sudske procese za ratne zločine na Kosovu i pred Specijalizovanim većima Kosova u Hagu, ali se izveštaj odnosi samo na suđenja na Kosovu. On je kazao da je od završetka rata kosovsko pravosuđe samo ili u saradnji sa međunarodnim sudijama osudilo za ratni zločin i zločine protiv čovečnosti 74 osobe, dok je ubijeno više od 10.000 civila.


Share

25 GODINA OD ZLOČINA U KALUĐERSKOM LAZU

25 GODINA OD ZLOČINA U KALUĐERSKOM LAZU

hraction-logoProšlo je punih 25 godina od kako su pripadnici Vojske Savezne Republike Jugoslavije na području Kaluđerskog laza, u blizini Rožaja, ubili ukupno 22 i ranili 7 civila albanske nacionalnosti, koji su sa ratom zahvaćenog Kosova izbjegli na teritoriju Crne Gore za vrijeme NATO intervencije 1999. godine. Među ubijenima su bili djeca, žena i starci. Do danas niko za ta ubistva nije kažnjen, nije ni utvrđeno da je izvršen ratni zločin, žrtve i porodice žrtava nisu obeštećene, u Kaluđerskom lazu nema spomenika.

Akcija za ljudska prava očekuje da Vrhovni državni tužilac obezbijedi preispitivanje procesuiranja ovog zločina, da Vlada nađe način da se žrtve obeštete i da se lokalna samouprava postara da se žrtvama u Kaluđerskom lazu podigne spomenik.


Share

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST NE U NAŠE IME – 31. GODINA OD RATNOG ZLOČINA U AHMIĆIMA

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST NE U NAŠE IME – 31. GODINA OD RATNOG ZLOČINA U AHMIĆIMA

udik-logoMi dolje potpisani, u povodu 31. obljetnice ratnih zločina počinjenih u Ahmićima pokraj Viteza, upućujemo javnosti zajedničku izjavu.

Ratni zločin u Ahmićima jedan je od najpoznatijih i najokrutnijih zločina na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba. Dvije mjesne džamije su uništene do temelja.

U ranim jutarnjim satima, 16. travnja 1993, napad na srednjobosansko mjesto izvele su lokalne postrojbe HVO-a. Haški je sud zločine u ovom mjestu okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Među ostalima, Dario Kordić je osuđen po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina zatvora za ratne zločine počinjene u središnjoj Bosni, uključujući i Ahmiće.


Share

Nema optužnica – nema zločina

Nema optužnica – nema zločina

pescanik_ffTokom rata na Kosovu (februar 1998 – jun 1999) srpska vojska i policija ubile su više od 7.000 albanskih civila. Najmanje četvrtina žrtava bile su žene i deca. Opljačkano je i u Albaniju proterano oko 800.000 ljudi.

Do danas su na 4 lokacije u Srbiji otkrivene masovne grobnice sa 941 telom, pre svega albanskih civila ubijenih 1999: u Batajnici 744 (tela iz hladnjače nađene u Dunavu kod Tekije); u Petrovom selu (opština Kladovo) najmanje 61 telo; u jezeru Perućac 84 tela; u Rudnici najmanje 52 tela.


Share

Četvrt veka obmane

Četvrt veka obmane

portalnovosti_logoNATO-ovo bombardovanje definisalo je savremenu politiku Srbije. Danas je ustoličen narativ o Srbiji kao žrtvi, prešućuju se uzroci rata iz 1999., politička elita o zločinima nad kosovskim Albancima šuti, a osuđene ratne zločince tretira kao heroje

Obeležavanje četvrt veka od početka NATO-ovog bombardovanja SR Jugoslavije počelo je tačno na dan kad su pale prve bombe, 24. marta i to u Prokuplju gde je poginuo prvi vojnik tadašnje Vojske Jugoslavije. Pored uobičajenog obraćanja novog svetog trojstva u Srba – Aleksandar Vučić, Milorad Dodik i patrijarh Porfirije – pripremljen je i igrokaz, sličan onome kakav se svake godine pripremi u vreme godišnjice “Oluje”. Ovaj se zvao “Dan sećanja na stradale u NATO agresiji 1999. godine”. Tri govornika sa bine poručivala su da NATO nije uspeo da pokori mali, ponosni narod koji je tada stao na branik i međunarodnog prava jer odluka da se Jugoslavija bombarduje nije donesena uz saglasnost Saveta bezbednosti UN-a.


Share

Kandić u DRV: Intervencija NATO u SRJ, četvrt vijeka kolektivnog skrivanja istine

Kandić u DRV: Intervencija NATO u SRJ, četvrt vijeka kolektivnog skrivanja istine

antenaM-logoGošća današnje DRV je Nataša Kandić, osnivač Fonda za humanitarno pravo.

Tema: Intervencija NATO u SRJ, četvrt vijeka kolektivnog skrivanja istine

Zbog čega ni nakon 25 godina zvanični Beograd nije suočio srpsku javnost sa stvarnim uzrokom vojne intervencije Alijanse protiv Miloševićeve Srbije? Kakve posljedice po srpsko društvo i susjedne države nosi nespremnost vlasti u Srbiji da su suoči sa grijehovima iz prošlosti? Da li je negiranje zločina iz prošlosti i pretvaraje zločinaca u heroje, znak spremnosti za nove?


Share