Generalima ordenje, žrtvama ni priznanje

Generalima ordenje, žrtvama ni priznanje

pescanik_ffProšlo je 23 godine od operacije Oluja, ali o tome šta se tada desilo, šta je bio cilj te operacije i kakve su njene posledice – između Hrvatske i Srbije nema ni minimuma konsenzusa. Za jedne je Oluja samo oslobodilačka, za druge samo zločinačka operacija. Nekada zaraćene strane danas su, makar u vezi sa tim šta se u ratu dešavalo, i dalje posvađane. Za to vreme, srpske žrtve Oluje osuđene su na čekanje. Čekaju sudsku pravdu, čekaju ostvarenje svojih prava (naknadu štete od Hrvatske, priznanje statusa civilnih žrtava rata od Srbije), čekaju otkrivanje sudbine nestalih, čekaju na procese koji su mogli biti okončani nakon tri a ne 23 godine.

Share

Documenta: 23 godine traju istrage o zločinima nakon Oluje

Documenta: 23 godine traju istrage o zločinima nakon Oluje

N1_logoVoditeljica Documente Vesna Teršelič i novinar i Drago Pilsel u petak su, povodom predstojeće 23. obljetnice Vojno-redarstvene akcije “Oluja”, upozorili da još nije završena istraga za zločine koje su pripadnici Hrvatske vojske (HV) počinili 12. kolovoza 1995. u Komiću i Poljicima, selima nedaleko Udbine.

Upozorivši kako je pred hrvatskim pravosuđem procesuiran jako mali broj zločina, Teršelič je rekla da su stradanja u selima Komić i Poljice, nedaleko Udbine, prijavljena policiji neposredno nakon počinjena zločina, ali je istraga još uvijek u tijeku. Navela je da je, temeljem podataka HHO-a, u selo Komić, u kome je nakon “Oluje” ostalo 20-tak mještana, tenkovima i oklopnim transporterima ušla grupa hrvatskih vojnika koji su pucali iz vatrenog oružja i palili kuće.

Share

Zamagljivanje prošlosti – zajednički interes političke elite i ratnih profitera

Zamagljivanje prošlosti – zajednički interes političke elite i ratnih profitera

voice-logoKo sve i iz koji razloga pokušava da onemogući iznošenju istine od ratnim zločinima i proces pomirenja u regionu

Zemlje regiona Zapadnog Balkana ne rade dovoljno na procesu suočavanja sa prošlošću i pomirenju, a Evropa i njene institucije nemoćne su ili nezainteresovane da ih na to nateraju, ocenjuju pojedini sagovornici VOICE-a. Drugi smatraju da to pitanje ne može niko da nametne spolja, pa ni EU, te da zemlje regiona moraju između sebe da „poguraju“ taj proces, naravno uz pomoć EU.

Poslednji udarac procesu suočavanju sa prošlošću zadat je na Samitu zemalja Zapadnog Balkana, održanom u Londonu 9. i 10. jula, kada je izostala je podrška formiranju REKOM-a – regionalne komisije za utvrđivanje činjenica, koja bi napravila registar žrtava ratova devedesetih. Na nemoć EU u konkretnom slučaju ukazala je u svom autorskom tekstu i Denisa Kostovicova, vanredna profesorka globalnih politika na Katedri za upravljanje Londonske škole ekonomije i političkih nauka (LSE). Kako je navela, na površinu je isplivao nedostatak konkretnog programa EU sa ciljem rešavanja problema vezanih za zločine počinjene u prošlosti i za dalji napredak u procesu pomirenja, dok su aktivisti civilnog društva, prema njenom mišljenju, ostavljeni da se bore sa pitanjem kako da nastave dalje.

Share

Žrtve ‘Oluje’ zaboravljene i u Hrvatskoj i u Srbiji

Žrtve ‘Oluje’ zaboravljene i u Hrvatskoj i u Srbiji

radiofreeEurope-logoNamera predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović da na 23. godišnjicu od završetka vojno-policijske akcije „Oluja“ odlikuje hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača je loša i neće doprineti pomirenju u regionu, rekao je Nemanja Stjepanović, istaživač Fonda za humanitarno pravo (FHP), na javnom času o akciji „Oluja“, koji je održan u ponedeljak u prostorijama Fonda.

„To što mi imamo tu Žalbenu presudu Haškog tribunala i dalje ne znači da u toj operaciji koju su predvodili generali Gotovina i Markač nisu počinjeni brojni zločini nad civilima. Zbog toga, bez obzira na tu presudu, mislim da je loša odluka da generali budu odlikovani i da ona neće doprineti približavanju stavova šta se u ’Oluji’ dešavalo i da će još manje doprineti da činjenice izađu na videlo“, rekao je Nemanja Stjepanović, u osvrtu na drugostepenu presudu Haškog tribunala iz novembra 2012. godine, kojom su generali hrvatske vojske Ante Gotovina i Mladen Markač oslobođeni optužbi za ratne zločine nad civilima u avgustu 1995. godine.


Share

Višnja Šijačić iz FHP o odgovornosti Vjerice Radete za širenje mržnje

Višnja Šijačić iz FHP o odgovornosti Vjerice Radete za širenje mržnje

N1_logoTvit poslanice SRS Vjerice Radete, kao komentar na smrt Hatidže Mehmedović iz udruženja Majke Srebrenice, izazvao je lavinu negodovanja u srpskoj javnosti. Osude su stigle iz vlasti, opozicije, nevladinog sektora, ali ni nekoliko dana kasnije, nema nagoveštaja bilo kakvih sankcija za govor mržnje plasiran sa društvenih mreža.


Share

Priopćenje: PREDSJEDNICE OSTANITE DOSLJEDNI, ISPRIČAJTE SE CIVILNIM ŽRTVAMA OLUJE

Priopćenje: PREDSJEDNICE OSTANITE DOSLJEDNI, ISPRIČAJTE SE CIVILNIM ŽRTVAMA OLUJE

YIHRPREDSJEDNICE OSTANITE DOSLJEDNI SVOM STAVU O ŽRTVAMA

Inicijativa mladih za ljudska prava traži od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića da civilnim žrtvama VRO Oluje upute iskrene isprike te poziva građane da potpišu online peticiju koja to od njih i zahtjeva.

Pozdravljamo riječi predsjednice Grabar Kitarović, koje je prilikom posjete Spomen području Jasenovac s izraelskim predsjednikom Reuvenom Rivlinom u svom govoru izrekla:

“Nijedan politički cilj ni poredak ne mogu opravdati zločine koji se čine u njegovo ime. Stoga, Hrvatska nastavlja svoju brigu o kolektivnom sjećanju na zločine koji su se ovdje dogodili, na tragediju hrvatskih građana i zločin nad hrvatskim građanima prije svega.”


Share

Dvadeset godina od zločina nad srpskim civilima u Orahovcu

Dvadeset godina od zločina nad srpskim civilima u Orahovcu

radiofreeEurope-logoPorodice žrtava obeležile su na beogradskom groblju Orlovača 20. godišnjicu zločina nad srpskim i drugim nealbanskim civilima na prodručju opštine Orahovac na Kosovu, 1998. godine. Sa njima su bili nevladini i mirovni aktivisti, ali niko od predstavnika vlasti u Srbiji.

Montaža: Ana Toader

 

 

 


Preuzeto sa portala Slobodna Evropa

Share

Nemanja Stjepanović: Normalno društvo ne diže spomenik Miloševiću

Nemanja Stjepanović: Normalno društvo ne diže spomenik Miloševiću

portalnovosti_logoJNA je naprosto morala da stane između Miloševića i Tuđmana, između dva nacionalizma koja su regionu nanela najviše zla. A ona to nije uradila. To da su se u kninskoj Krajini Srbi iz revolta spontano digli na oružje je priča za uz gusle

Sredinom lipnja u Beogradu je objavljena publikacija Fonda za humanitarno pravo ‘Dosije: JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH’, a dva tjedna kasnije Skupštini Srbije izglasan je Zakon o ratnim memorijalima. Fondova knjižica, koja se temelji na haškim dokumentima, mapira transformaciju JNA u srpsku vojsku, pripremanje terena za ostvarenje plana Velike Srbije i posljedične zločine režima Slobodana Miloševića. Spomenuti zakon, koji je u Skupštinu proturila Srpska napredna stranka predsjednika Aleksandra Vučića, nekadašnjeg Miloševićevog ministra informisanja, mogao bi biti usmjeren na političko poništenje nečasnih epizoda agresorske srpske politike u bližoj i daljoj prošlosti. Taj zakon je nešto kao hrvatska Deklaracija o Domovinskom ratu, ali još morbidnije. Dvije naizgled nepovezane priče objedinjuju iste teme s dijametralno suprotnih pozicija. S jedne strane ljudskopravaši demontiraju dominantne narative iz sukoba devedesetih – dakle laži – a s druge strane ih službena Srbija nastoji zakonski cementirati. Nemanja Stjepanović iz Fonda za humanitarno pravo dobro je upoznat sa sadržajem obaju priča. U intervjuu za Novosti objašnjava kako one ilustriraju općenito naličje kulture sjećanja u Srbiji.


Share

Pamtimo zločin u Orahovcu: 20 godina od zločina nad srpskim civilima

Pamtimo zločin u Orahovcu: 20 godina od zločina nad srpskim civilima

zuc-logoŽene u crnom i Fond za humanitarno pravo će i ovog 18. jula 2018. godine, zajedno sa porodicama žrtava, prisustvovati komemoraciji, na groblju Orlovača, na kome će položiti venac sa natpisom “Pamtimo zločine u Orahovcu”. I ovim činom Žene u crnom i Fond za humanitarno pravo će izraziti saosećanje i solidarnost sa porodicama žrtava, kao i podršku njihovim zahtevima za utvrđivanjem svih činjenica o ovom zločinu i privođenjem svih počinilaca pravdi.

Tokom i nakon oružanog sukoba, koji se vodio od 17. do 25. jula 1998. godine na teritoriji opštine Orahovac na Kosovu, između vojnih i policijskih snaga Srbije i Jugoslavije, sa jedne strane i Oslobodilačke vojske Kosova, sa druge strane, počinjeni su zločini i nad srpskim civilima. Napad OVK na Orahovac dogodio se 17. jula, a napad na sela Retimlje i Opterušu 18. jula, te se ovaj datum obeležava kao dan sećanja na ubijene srpske civile na području opštine Orahovac.

Share

Egzit više nikada neće početi minutom ćutanja za žrtve genocida

Egzit više nikada neće početi minutom ćutanja za žrtve genocida

danas_logoNemanja Stjepanović iz FHP održao “Javni čas o sudski utvrđenim činjenicama o genocidu u Srebrenici” na dan komemoracije u Potočarima.

Upadljiv muk koji je preovladao uoči, tokom i neposredno nakon obeležavanja 23 godine od genocida u Srebrenici i komemoracije u Potočarima, 11. jula, jasan je pokazatelj namere aktuelne vlasti da ovu temu skroz gurne pod tepih.

Share