Četiri žene, čiji su najmiliji ubijeni u Srebrenici, govore za Danas o svojim tragičnim sudbinama, svakodnevnom životu, zašto dolaze u Beograd na svako suđenje za zločin u selu Kravice i borbi za istinu i pravdu.
Građani i udruženja opet će dati podršku roditeljima 102 ubijene djece koji traže podizanje spomenika u Prijedoru.
Danas se obilježava Dan bijelih traka u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u BiH.
Obilježavanje Dana bijelih traka organizuje građanska inicijativa “Jer me se tiče”, a kao i proteklih godina, i ove godine je posvećeno podršci roditeljima 102 prijedorske djece ubijene od 1992. do 1995. godine, koji uporno traže podizanje spomenika svojoj djecu u ovom gradu, što gradske vlasti odbijaju.
Ljude treba podsećati da su se devedesetih na prostorima bivše Jugoslavije desila najstrašnija zverstva posle Drugog svetskog rata, kaže u intervjuu za DW predsednik haškog mehanizma za krivične sudove Karmel Ađus.
Daliborka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje iz Podgorice, o godišnjici zločina “Deportacija izbeglica” i suočavanju sa ratnom prošlošću Crne Gore
Prije tačno dvadeset sedam godina, u maju 1992, crnogorska policija je nezakonito uhapsila najmanje 66 civila starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u BiH.
Njih je kao taoce predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića kako bi dalje služili za razmjenu ratnih zarobljenika. Grupa koja je uhapšena 25. maja 1992. poslata je u u koncentracioni logor u Foču, i nekoliko njih je preživjelo, dok su oni koji su izručeni 27. maja 1992. neposredno nakon toga ubijeni, a njihova tijela ni do danas nijesu pronađena, ističe za Danas Daliborka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje iz Podgorice, povodom godišnjice od crnogorskog zločina nad Bošnjacima „Deportacija izbeglica“.
Pred Odeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu danas je počelo suđenje Milošu Čajeviću zbog silovanja, zastrašivanja, terora i nečovovečnog postupanja prema civilima nesrpske nacionalnosti u Brčkom 1992. godine.
Fond za humanitarno pravo (FHP) u Beogradu podržava apel porodice Bitići čiji su članovi Ili, Agron i Mehmet Bitići ubijeni u Petrovom selu 1999. godine, da se haški osuđenik Vlastimir Đorđević ne pusti na slobodu nakon dve trećine kazne zatvora, koji ističe 17. juna, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ivana Žanić, direktorka pravnog programa Fonda.
Ratni fotoreporter, Ron Haviv, najveći je svjedok masakra počinjenog nad civilima Bijeljine, a njegove fotografije su objavljene u svim svjetskim medijima. Momenat u historiji i zabilježen teror predvođen politikom SDS-a – stranke koju su osnovali sada već presuđeni ratni zločinci Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić. Prije dolaska “Srpske dobrovoljačke garde”, “Arkanovih tigrova”, u Bijeljini je živjelo preko 30.000 Bošnjaka, nakon okončanja rata, u Bijeljini zivi tek nešto više od 2.000 ljudi, uglavnom povratnika. Za N1 govore ratni foto-reporter i svjedok događaja, Ron Haviv, ratni reporter Paul Lowe, izvršna direktorica Fonda za međunarodno pravo Srbije, Ivana Žanić, bivši tužilac za ratne zločine Srbije, inače tužilac u predmetu Bijeljina 1992., Vladimir Vukčević.
Porodica braće Bitići, američkih državljana ubijenih u Srbiji, pozvala je Mehanizam za međunarodne krivične sudbine (MMKS) da spreči potecijalno prevremeno puštanje Vlastimira Đorđevića, bivšeg srpskog zvaničnika osuđenog za ratne zločine na Kosovu.
Porodica braće Bitići saopštila je danas da će pokrenuti kampanju protiv mogućeg prevremenog puštanja Vlastimira Đorđevića, bivšeg visokog zvaničnika Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, za koga sumnjaju da je umešan u ubistvo njihovih rođaka.
„Sve dok Vlastimir Đorđević ne bude pokazao da je spreman da sarađuje sa Tužilaštvom i pomogne u lociranju drugih masovnih grobica, u tekućim krivičnim istragama u vezi sa operacijama prikrivanja, i sve dok ne bude dao istinite izjave o ubistvu braće Bitići, on ne bi trebalo da bude pušten na slobodu”, stoji u pismu koje je ova porodica uputila MMKS-u.
Ne verujem da će biti političke volje da radikali Vjerica Radeta i Petar Jojić budu izručeni Hagu, ocenila je Ivana Žanić iz Fonda za humanitarno pravo.
“Od kako je Haški tribunal objavio da trazi Radetu i Jojića verovala sam da će oni morati da budu isporučeni Tribunalu, odnosno Mehanizmu, gde će im se suditi za nepoštovanje Suda. Mehanizam je prepoznao da pred domaćim sudom svedoci ne bi mogli da daju bezbedno iskaz i zato je odluka takva. Ali verujem da ih Srbija neće izručiti, jer se čuje velika samouverenost i Jojića i Radete da ih država neće zaboraviti i da ih neće isporučiti”, rekla je Žanić.
Ona je podsetila i da smo do sada smo uvek imali najave političara da ne postoji obaveza države da oni moraju biti isporučeni zbog procesa za nepoštovanje Suda.
Umesto promocije antifašizma i evropskih vrednosti ovogodišnje obeležavanje Dana pobede ponovo se pretvorilo u javno rehabilitovanje i promociju osuđenih za ratne zločine. “Besmrtni puk”, u kome je danas u Nišu bilo više stotina ljudi, predvodili su kozaci Balkanske kozačke vojske, bajkeri i nekadašnji haški osuđenik, penzionisani general Vojske Jugoslavije Vladimir Lazarević koji se na gradskom trgu u Nišu i obratio okupljenima.