Još jedna godišnjica hrvatske vojne akcije obeležena zahtevima iz Srbije da zločini Hrvata budu procesuirani pred srpskim pravosuđem. Vlada Srbije je još 2003. usvojila Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, po kojem srpsko pravosuđe može da procesuira državljane bivših jugoslovenskih republika.
Šolaja je služio zatvorsku kaznu zbog učešća u masakru u Podujevu u martu 1999. godine
Miodrag Šolaja, bivši pripadnik jedinice “Škorpioni” osuđen za masakr nad albanskim civilima u Podujevu na Kosovu 1999. godine, pušten je na uslovnu slobodu nakon odsluženih dve trećine kazne. Ovo je druga sudska odluka kojom se bivši pripadnici “Škorpiona” puštaju na uslovni otpust doneta za nešto više od godinu dana.
Radiju Slobodna Evropa (RSE) dostavljeno je rešenje Apelacionog suda u Beogradu, doneto 31. jula, da se bivši pripadnik “Škorpiona” Miodrag Šolaja pušta na uslovnu slobodu tri godine pre isteka kazne, nakon što je proveo 12 godina u zatvoru.
U 24 godine od operacije „Oluja“, hrvatsko pravosuđe podiglo je tri optužnice za ratne zločine nad krajinskim Srbima i to protiv ukupno sedmorice pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih postrojbi. Suđenja su rezultirala sa dvije osuđujuće presude, od čega je presuda za zločine u Prokljanu i Mandićima pravomoćna, a za zločin u Kijanima nepravomoćna.
Vojna operacija Hrvatske vojske (uz sudjelovanje Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH) nazvana „Olujom“ (započela je 4. kolovoza/augusta 1995. u 5 časova) bila je jedinstvena akcija kojom su u teritorijalni sastav i ustavno-pravni poredak reintegrirana područja označavana UN sektorima „Sjever“ (Banija i Kordun) i „Jug“ (Lika i Dalmacija) u Republici Hrvatskoj i razbijena srpska blokada Bihaća u Republici BiH.
Osnovni sud u Leskovcu potvrdio je Radiju Slobodna Evropa (RSE) da je Albancima sa Kosova počeo da šalje pozive za izdržavanje zatvorske kazne na osnovu pravosnažnih presuda koje su doneli drugi sudovi u Republici Srbiji, pred kojima su ti postupci vođeni. Dodaju da su pozivi već upućeni većem broju osuđenih osoba, najavivši nove naloge za zatvor.
Spoljnopolitički odbor Predstavničkog doma američkog Kongresa ponovo je usvojio rezoluciju kojom poziva Srbiju da pronađe ubice Braće Bitići, američkih državljana albanskog porekla, koji su ubijeni 1999. godine, nakon što ih je srpska policija pritvorila.
Žene u crnom i Fond za humanitarno pravo će i ovog 18. jula 2019. godine, zajedno sa porodicama žrtava, prisustvovati komemoraciji, na groblju Orlovača, na kome će položiti venac sa natpisom “Pamtimo zločine u Orahovcu”. I ovim činom Žene u crnom i Fond za humanitarno pravo će izraziti saosećanje i solidarnost sa porodicama žrtava, kao i podršku njihovim zahtevima za utvrđivanjem svih činjenica o ovom zločinu i privođenjem svih počinilaca pravdi.
„Od građana koji su lojalni Srpskoj Republici Bosni i Hercegovini traži se da na svojoj kući na vidno mjesto istaknu bijele zastave, bijele zastave, bijele zastave…“ odzvanja sa Radio Prijedora glas Milomira Stakića u proleće 1992.
Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, za N1 je kazala da je 11. juli u Beogradu obilježen sa zahtjevom da zvaničnici te zemlje priznaju genocid kao djelo koje je počinjeno.
Nasuprot službenoj politici Srbije, pojedine nevladine organizacije ipak su obilježile godišnjicu genocida, a Kandić je kazala da je običaj predstavnika civilnog društva u Beogradu da 10. i 11. jula organizuju brojne akcije i događaje.
Marina Kljajić, zastupnica žrtava iz Fonda za humanitarno pravo, govori o suđenjima pred domaćim sudovima za masovna streljanja bošnjačkih civila posle pada Srebrenice u julu 1995: „Ne koristim reč genocid, jer se nikome u Srbiji ne sudi za genocid, kao ni za zločin protiv čovečnosti”. Razgovor vodi Svetlana Lukić.
Preuzeto sa portala Peščanik