B92: Stanje Nacije
Nataša Kandić, izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, zajedno sa Brunom Vekaricem, portparolom tuzilastva za ratne zlocine, je gostovala na televiziji “B92” u emisiji “Stanje nacije”. 25.decembar 2009. godine.
Nataša Kandić, izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, zajedno sa Brunom Vekaricem, portparolom tuzilastva za ratne zlocine, je gostovala na televiziji “B92” u emisiji “Stanje nacije”. 25.decembar 2009. godine.
Intervju sa izvrsnom direktorkom FHP, Natašom Kandić
Razgovarao: Peđa Obradović
Hapšenje Ratka Mladića bilo je jedan od uslova Međunarodne zajednice za viznu liberalizaciju. Građani Srbije će za nekoliko dana bez viza moći da putuju po Evropi, a Ratko Mladić je i dalje na slobodi. U intervjuu za DW radio, Nataša Kandić, direktorka Fonda za humanitarno pravo Srbije, kaže:
“Ratko Mladić je prema mom mišljenju i dalje važan. Da li se nešto menja u uslovima Međunarodne zajednice i Haškog tribunala, to jeste pitanje o kojem se može raspravljati. Evidentno je da tu postoje neka slobodna tumačenja šta je ta saradnja sa Haškim tribunalom, i otuda stalno imamo formulacije kao što su ”Ima napretka”, ”Srbije čini sve što može”, Da je mogla, već bi ga uhapsila” i slično. Ako se ne primenjuje zakon u odnosu na Mladića, ako se on ne hapsi, postavlja se pitanje svih suđenja za ratni zločin. Ako on ne odgovara, zašto bi odgovarao neko drugi? To je vrlo teška odluka Međunarodne zajednice, koja će koštati Srbiju i region, a ne Međunarodnu zajednicu. Ne bude li nikakvog izgleda za hapšenje Mladića, a Srbiji u međuvremenu bude odmrznut Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, neće to biti dobro za Srbiju, njene mlade generacije, a ni za odnos Srbije sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.”
Pravnica Sandra Orlović izBeograda, poreklom iz Tuzle, ovogodišnja je dobitnica nagrade „Mlada Evropljanka 2009. godine“, koju dodeljuje nemačka Fondacija „Hajnc Švarzkopf“ pod pokroviteljstvom Evropskog parlamenta.
Piše: Nataša Kandić
Od nedavno Srbija ima Državnu komisiju za tajne grobnice ubijenih od septembra 1944. Na prvi pogled, sve je u redu. Međutim, medijski izveštaji sa konferencije za novinare, održane 16. decembra 2009. u Beogradu, pokazuju da je reč o komisiji koja je formirana isključivo radi pronalaženja groba Draže Mihajlovića i grobnica drugih građana bivše Jugoslavije koje su ubile partizanske vlasti posle Drugog svetskog rata. I to bi bilo u redu, kako kaže državni sekretar Slobodan Homen, “…to je ljudsko pravo koje pripada zaista svakom čoveku”, da to pravo nije uskraćeno porodicama žrtava ratnih zločina, počinjenih nedavno.
Piše: Nebojša Grabež
Radio Slobodna Evropa
18.11.2009.
Kako Srbija danas gleda na vukovarsku tragediju koja se dogodila pre 18 godina i šta su pokazali dosadašnji sudski procesi koji su vođeni povodom tog zločina i, konačno, u kojoj meri su zadovoljene pravda i istina?
Intervju Nataše Kandić, izvršne direktorke Fonda za humanitarno pravo, sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje. Razgovarao: Samir Karić
Oslobođenje, 15.11.2009.
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podnelo je istražnom sudiji Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu zahtev za sprovođenje istrage protiv šest osoba, osumnjičenih da su u selima Skočić, Malešić, Petkovci i Drinjača, u opštini Zvornik, 1992. godine, počinili ratni zločin protiv civila romske nacionalnosti.
Izvor: Vukovarske novine
Prvi put javno predstavljena inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima