Saopštenje organizacija za zaštitu ljudskih prava povodom prinudnog iseljenja neformalnog romskog naselja Belvil

„Šta će se desiti sa nama, šta će se desiti sa porodicama sa juga, sa decom, bolesnima i nepokretnima – ništa nismo mogli da čujemo.“ (jedan od stanovnika Belvila)


Share

Pravda za decu ubijenog Mušana Husovića pred Ustavnim sudom Srbije

Apelacioni sud u Beogradu je 8.02.2012. godine potvrdio presudu Prvog osnovnog suda u Beogradu kojom je odbijena tužba dece Mušana Husovića protiv Republike Srbije za naknadu štete, pozivajući se na zastarelost. Fond za humanitarno pravo (FHP) smatra da je takva sudska odluka u suprotnosti sa garantovanim pravom na zabranu diskriminacije, na jednaku zaštitu prava, pravom na život, pravično suđenje i pravom na naknadu štete.

Share

Osuda rasističkog nasilja u Resniku

Organizacije za ljudska prava najoštrije osuđuju rasističke proteste u Resniku koji su izbili 7. aprila 2012. usled najavljenog preseljenja Roma/kinja iz neformalnog naselja Belvil.  Istovremeno, koristimo priliku da ukažemo na ozbiljnost ovog problema, kao i da onima koji su odgovorni za njegovo produbljivanje poručimo da moraju da preuzmu odgovornost za populističke izjave koje ohrabruju rasističko nasilje. Rasizam u značajnoj meri ohrabruju populističke izjave političara koji na antiromskom sentimentu sakupljaju jeftine političke poene.


Share

Program za povratak izbeglih i raseljenih iz opštine Priboj je prvo zvanično priznanje nepravdi prema Bošnjacima u Sandžaku

Vlada Republike Srbije usvojila je 29.03.2012. godine Program za povratak izbeglih i raseljenih Bošnjaka iz opštine Priboj, u periodu 1991 – 1999. godine, sa jasnom porukom ”da se više nikada neće ponoviti proterivanje i iseljavanje njenih građana zbog pretnji, straha i objektivnih opasnosti po život kao što je bilo u slučaju sa građanima bošnjačke nacionalnosti iz opštine Priboj“.

Share

Ljudski gubici tokom NATO bombardovanja SRJ

Podaci Fonda za humanitarno pravo (FHP) i Fonda za humanitarno pravo Kosovo (FHP Kosovo) pokazuju da je u periodu od 24.03. do 10.06.1999. godine, u toku međunarodnog oružanog sukoba na Kosovu ubijeno, stradalo ili prisilno nestalo 9.401 osoba, od kojih je 758 stradalo od dejstva NATO. Podaci FHP-a se zasnivaju na analizi preko 6.000 dokumenata – izjava svedoka i preživelih članova porodica žrtava, sudske dokumentacije, državnih izveštaja, izveštaja domaćih i međunarodnih organizacija za ljudska prava, forenzičkih izveštaja, novinskih tekstova, knjiga, monografija i drugih izvora podataka o periodu NATO bombardovanja.

Share

Saopštenje Koalicije za pristup pravdi: Rasizam u komentaru urednika “Politike”

Koalicija za pristup pravdi osuđuje otvoreno rasistički komentar urednika lista “Politika” Ozrena Milanovića “Samo su lopovi revnosni”, objavljen 13. marta u ovom glasilu i zahteva da se autor teksta i odgovorni urednik izvinu romskoj populaciji zbog govora mržnje, i tekst uklone sa sajta “Politike”.


Share

Ispitati da li je napad na Ljimanija etnički motivisan

Organizacije za ljudska prava zahtevaju od policije i tužilaštva da ispitaju da li je napad na Dželima Ljimanija 23. februara u autobusu na liniji 43 u Beogradu, bio podstaknut predrasudama na rasnoj i etničkoj osnovi. U tom slučaju, pravosudni organi moraju uzeti ovakve motive kao otežavajuću okolnost.

Share

Novi načelnik Generalštaba Vojske Republike Srbije nema čistu prošlost

Dokazi na kojima se zasniva presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u predmetu Milutinović i drugi, preživele žrtve iz Drenice koje su svedočile u MKSJ ili dale izjavu FHP-u, kao i dokumenta sadržana u javnoj Bazi podataka MKSJ, ukazuju na brojne teške i masovne ratne zločine, koji su počinjeni prema albanskim civilima u zoni odgovornosti komandanta 37. motorizovane brigade Vojske SRJ, novopostavljenog načelnika Generalštaba Vojske RS, general-potpukovnika Ljubiše Dikovića. Tokom NATO bombardovanja, ratni zločini koje su vršili pripadnici VJ/MUP su se ponavljali. Iako je imao obavezu da spreči ratne zločine, komandant 37. mtbr to nije učinio.


Share

Koalicija za pristup pravdi zahteva poštovanje dostignutih prava i sloboda

Ograničavanje dostignutog nivoa ljudskih prava i sloboda novim zakonima je očigledno i postaje nepodnošljivo kad je u pitanju pravo na pristup pravdi.

Država, a naročito Narodna skupština Republike Srbije, donošenjem Zakona o parničnom postupku, Zakonika o krivičnom postupku i Krivičnog zakonika, ograničava pristup pravdi pojedincima, organizacijama, nezavisnim telima, asocijacijama i medijima.

Ovi zakoni prete represijom slobodnom mišljenju , kritičkoj reči i slobodnom delovanju.


Share