FHP: Srbija nije napredovala u procesu tranzicione pravde

FHP: Srbija nije napredovala u procesu tranzicione pravde

BalkanInsight_logoU Srbiji nije bilo značajnijeg napretka u procesu uspostavljanja tranzicione pravde, zbog sporih i neefikasnih suđenja za ratne zločine i nedostatka političke volje, stoji u izveštaju Fonda za humanitarno pravo.

 
 Fond za humanitarno pravo (FHP), sa sedištem u Beogradu, predstavio je izveštaj “Tranziciona pravda u Srbiji u periodu od 2013. do 2015. godine“, u kojem se kaže da u Srbiji nije bilo značajnijeg napretka u procesu uspostavljanja tranzicione pravde, a u vezi s ratovima u bivšoj Jugoslaviji tokom devedesetih godina.
Predstavljanje izveštaja FHP “Tranziciona pravda u Srbiji u periodu od 2013. do 2015. godine“. Foto: Media Centar

U izveštaju FHP, koji je predstavljen u sredu, naglašava se da Tužilaštvo za ratne zločine nije imalo političku podršku i da su suđenja za ratne zločine spora i neefikasna, sa tendencijom daljeg pada broja optužnica i optuženih i krivičnih postupaka koji se fokusiraju isključivo na direktne počinioce.

Prema izveštaju, u periodu 2013–2015. nije podignuta nijedna optužnica protiv bilo kojeg pojedinca koji je tokom sukoba imao visoku vojnu, policijsku ili političku vlast.

Nije podignuta nijedna optužnica za zločine protiv čovečnosti, niti za zločine počinjene po komandnoj odgovornosti i nije bilo vidljivih pomaka u rasvetljavanju uloga pojedinaca koji danas zauzimaju visoke pozicije u institucijama Srbije ili su bliski vlasti.

Milica Kostić, direktorka pravnog programa FHP, rekla je da je jedan od ključnih problema taj što srpski sudovi aktivno štite državu.

“Srpski sudovi rade u cilju zaštite države od bilo kakve odgovornosti (za protekle sukobe). Jedan od sudija Vrhovnog suda je nedavno javno rekao da su oni, sudije, učinili sve da se ne dodele kompenzacije protiv države“, rekla je Kostić.

U izveštaju FHP se ističe da postoje brojne pravne i institucionalne prepreke koje sprečavaju žrtve da ostvare svoje pravo na materijalnu naknadu štete.

Simboličke reparacije su isto tako reducirane.

Jelena Krstić iz FHP je rekla da su simboličke reparacije i bolje obrazovanje mladih u Srbiji o ratnim zločinima – dve sfere koje, kao investicija u bolju budućnost, zaslužuju više pažnje.

“Simboličke reparacije su važne jer one stvaraju širu društvenu kulturu sećanja, što može da bude brana protiv nekih budućih potencijalnih sukoba“, rekla je Krstić.

U udžbenicima istorije se teži da se relativizuje uloga srpske države u ratovima devedesetih godina, dodala je Krstić.

U izveštaju FHP se preporučuje uvođenje politike skrininga ratne prošlosti kandidata za poslove u sektoru bezbednosti i za političke funkcije i uklanjanje sa javnih funkcija osoba koje su tokom oružanih sukoba imale udela u kršenju ljudskih prava.

Share