Porodice otetih i ubijenih Sjeverinaca bez penzija

Beograd – Fond za humanitarno pravo uputio je pismo premijeru Ivici Dačiću, u kojem oštro osuđuje odluku Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike o ukidanju stečenih svojstva civilnih žrtava rata jednom broju žrtava teških zločina počinjenih van teritorije Srbije i članovima njihovih porodica. Tom odlukom, kako navode u Fondu, mnoge porodice ostaju bez mesečne nadoknade, koja je nekima od njih i jedini izvor sredstava za život. Među žrtvama kojima je ukinuto svojstvo civilnog invalida rata je i G.T., koja je kao trinaestogodišnja devojčica ostala u potpunosti slepa kada su na nju pucali pripadnid hrvatske vojske tokom akcije Oluja, i D. N., koja je ostala teški invalid nakon brutalne torture u logoru Dretelj (BiH), koji su kontrolisali pripadnici vojske bosanskih Hrvata.

Sandra Orlović, izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo, kaže za Danas da je Ministarstvo rada zloupotrebilo podatke koje mu je Fond dostavio i na taj način su neke porodice ostale bez nadoknade.

– Odluci Ministarstva prethodilo je obraćanje FHP-a opštinskitn organima uprave u Priboju sa zahtevom da porodicama žrtava ratnog zločina iz Sjeverina (opština Priboj) prizna status člana porodice civilne žrtve rata na osnovu Zakona o pravima civilnih invalida rata. Radi se o porodicama 16 Bošnjaka poreklom iz Sjeverina koji su u oktobru 1992. oteti u mestu Mioče (BiH) dok su putovali na posao u Priboj. Njihovu otmicu, a potom i ubistvo, izvršila je zloglasna jedinica vojske bosanskili Srba – „Osvetnici”, pod komandom Milana Lukića. Tela njih 15 ni do danas nisu nađena – navodi Orlovićeva.

Ona dodaje da su porodice žrtava iz Sjeverina u više navrata podnosile zahtev kojim bi stekli status porodice žrtava, ali su sudovi te zahteve odbijali.

Zbog ovakvih odluka opštinskih organa, advokati FHP-a su uložili žalbu Ministarstvu kao nadležnom da odlučuje u drugom stepenu. U žalbama su ukazali da je u Republici Srbiji svojstvo civilnih invalida-članova porodica civilnih žrtava rata pri-znato i određenom broju osoba u vezi sa događajima koji su se desili na teritoriji Hrvatske i BiH i to u vreme kada te osobe nisu imale državljanstvo Srbije, ,,te da je zbog principa jednake zaštite prava i zabrane diskriminacije Ministarstvo u obavezi da isto svojstvo prizna i porodicama žrtava iz Sjeverina”.

–  Umesto da im priznaju svojstvo porodica žrtava, Ministarstvo je iskoristilo podatke koje im je dostavio FHP, i ukinulo nadoknade i drugim porodicama. Takvu odluku smatramo skandaloznom i zato smo pisali premijeru. Nekoliko desetina porodica je primalo tu nadoknadu, i to u iznosu od 10.000 do 15.000 dinara, u za-visnosti od telesnog oštećenja, odnosno stepena invaliditeta – ukazuje Orlovićeva. Ona dodaje da taj novac ne predstavlja opterećenje za budžet države, a da je nekim porodicama bio jedini izvor sredstava za život.

Sa druge strane, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike obrazložilo je za Danas da ne postoji zakonski osnov za isplatu nadoknade civilnim žrtvama rata koje su povređene van teritorije Srbije, i njihovim porodicama.

– Ne postoji pravni osnov da se civilnim licima kod kojih je kao posledica ranjavanja pod ratnim okolnostima na teritoriji druge države nastalo telesno oštećenje ili da se članovima porodica civilnih lica koja su pod ovim okolnostima poginula na teritoriji druge države, u Republici Srbiji priznaju prava propisana Zakonom o pravima civilnih invalida rata. Taj zakon se može primeniti samo na osobe kod kojih je do navedenog slučaja došlo isključivo na teritoriji Republike Srbije – kaže za Danas državni sekretar u Ministarstvu rada Negovan Stanković. To što su neke porodice primale nadoknadu koja im je sada uklonjena, naš sagovornik oce-njuje kao grešku koja je ispravljena „službenim nadzorom”.

– Proverom preko opštinskih uprava nadležnih za primenu Zakona o pravima civilnih invalida rata konstatovano je da je u određenom broju slučajeva došlo do nezakonitog priznavanja prava osobama koje su telesno oštećenje zadobile van teritorije Srbije, odnosno do nezakonitog priznanja prava članovima porodica po-ginulih lica van Srbije – ističe Stanković On dodaje da Zakon o pravima civilnih invalida rata nijednom odredbom nije propisao da se svojstvo civilnog invalida ra-ta može priznati osobama koja su oštećenja organizma zadobila pod ratnim okolnostima do kojih je došlo van teritorije Srbije.

– Ukidanje navedenih neosnovano priznatih prava izvršena je trinaestorici korisnika za koje je Ministarstvo imalo saznanja da su im priznata prava po Zakonu o pravima civilnih invalida rata, a poginuli su (za članove porodica) odnosno zadobili su telesno oštećenje (za priznate civilne invalide rata) van teritorije Srbije. Ovakvo po-stupanje Ministarstva potvrđeno je kao zakonito presudama ranijeg Vrhovnog suda Srbije, odnosno sadašnjeg Upravnog suda i Vrhovnog kasacionog suda – zaključuje Stanković.

Sandra Orlović ističe da je problem upravo u slobodnoj interpretaciji Zakona o pravima civilnih invalida rata, jer se u njemu nigde neprecizira teritorija ranjavanja kao uslov za dobijanje statusa civilnog invalida rata, „te da nadležno ministarstvo ne pokazuje ni minimum senzibiliteta i spremnosti da pronađe sistemsko rešenje kako nijedna žrtva teških zločina ne bi ostala bez podrške države, već ih zbog navodnih pravnih prepreka ostavlja bez ikakve pomoći”.

K.Živanović

 

Share