E-Novine: Istinom do pravde za žrtve

Izvor: E-novine

Neophodan je regionalni pristup utvrđivanju istine o ratnim zločnima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, u čemu je nezaobilazna uloga civilnog društva i nauke, budući da vlasti u državama bivše Jugoslavije ne pokazuju interes za suočenje s prošlošću, a sudbinom žrtava manipulišu u političke svrhe.

Ovo je jedan od zaključaka Regionalnih konsultacija naučnika i pripadnika nevladinog sektora iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i sa Kosova, održanih u subotu u Zagrebu. Na skupu koji su organizovali NVO Documenta iz Zagreba i beogradski Fond za humanitarno pravo potvrđena je namera 120 nevladinih organizacija iz regiona i 200 pojedinaca okupljenih oko Koalicije za formiranje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima u postjugoslovenskim zemljama (REKOM) da u razgovorima civilnog sektora, udruženja porodica žrtava, naučnika, umetnika, književnika i istraživača dođu do modela formiranja i funkcionisanja komisije, kao i do strategije nastupa prema državnim organima, s obzirom na to da će inicijativa biti prosleđena parlamentima postjugoslovenskih država. Nakon konsultacija i kreiranja inicijative, nevladine organizacije će pokrenuti akciju sa ciljem da prikupe milion potpisa građana koji je podržavaju, a ova jedinstvena regionalna peticija biće upućena vlastima svih država.

U daljim razgovorima, zaključeno je, biće definisani predlog načina izbora članova komisije, kao i odnos prema parlamentima kojima će biti predata inicijativa.

„Ukazivali smo na ratove koji se planiraju i moguće posledice, želeli smo i pokušali da ih rečima zaustavimo, ali nismo uspeli. Osećamo odgovornost za ono što se dogodilo i zbog toga pokrećemo ovu inicijativu. Očekujemo da stvorimo jaku koaliciju, izgradićemo model komisije koji će podrazumevati istraživanje o tome šta se dogodilo ljudskom biću. Neophodni su nam solidarnost sa žrtvama i saosećanje, ali želimo i da podignemo spomenik u vidu merodavnog činjeničkog zapisa, neophodnog za istraživanja, analizu, ali pre svega za to da se zločini ne ponove”, rekla je Nataša Kandić, izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo.

Vesna Teršelić iz organzacije Documenta naglasila je da su žrtve ratova marginalizovane. „Ne čuje se njihov glas i zbog toga je naš cilj da stvorimo atmosferu saosećanja. Postoji njihova patnja prema kojoj vlasti moraju da se odrede. Zato bi, u simboličnom i materijalnom smislu, bilo značajno da se žrtve obeštete”, rekla je Vesna Teršelić.

Učesnici u raspravi, istoričari, politikolozi i pravnici, istakli su da je neophodno napraviti popis poginulih i nestalih u svim državama bivše SFRJ, odnosno da je to, pre svega, civilizacijska obaveza. Zbog lažnih, nepotpunih i pogrešnih podataka, naglašeno je, dolazi do građenja i podstrekivanja stereotipa koji imaju tragične posledice. Konstatovano je da već postoji baza podataka o žrtvama, u Hrvatskoj, kojoj „nedostaju podaci iz takozvane Republike Srpske”, kao i u BiH, u kojoj je Istraživačko-dokumentacioni centar popisao 99 hiljada žrtava. Kosovske žrtve, rekla je Nataša Kandić, popisuje Fond za humanitarno pravo i taj posao je u velikoj meri završen.

Sve manje će, rečeno je, međunarodna zajednica koja je podsticala suočenje s prošlošću insistirati na rasvetljavanju ratnih zločina i kažnjavanju krivaca i utoliko je važnije da se tome posvete ljudi sa ovih prostora.

***

Politički analitičar iz Prištine Škeljzen Malići naglasio je da „pravda ne stiže do inicijatora rata”.

„Civilno društvo treba da inicira ono što bi bilo slično Raselovom sudu, da se Dobrici Ćosiću i sličnima, Srpskoj akademiji nauka i umetnosti i drugim institucijama presudi. To bi dovelo do katarze i imalo bi širi uticaj na javnost regije”, rekao je Malići.

Staša Zajović, koordinatorka Žena u crnom, rekla je da je za zločine najodgovorniji srpski režim koji je osnovao komisiju za istinu i pomirenje koja je imala za cilj da relativizuje odgovornost srpske strane.

„Ne možemo da budemo partneri Dačiću i Šutanovcu, naša je obaveza da vršimo pritisak u cilju obelodanjenja činjenica o zločinima, jer se bez toga ne može doseći pravedan mir. Ne možemo da nastavimo građenje kulture odgovornosti na kulturi nekažnjivosti. Civilno društvo treba da vrši pritisak na državu da primeni zakone tranzicione pravde. Ovo što radimo vitalno je za izgradnju vrednosnog sistema, da razvijemo građansku odgovornost. Odgovorni za zločine i dalje su na sceni, rekla je Staša Zajović.

Morbidni bataljon mrtvih

„Na neki način, mrtvi čine svojevrsni bataljon koji se koristi u morbidnom konceptu Bosne i Hercegovine”, rekao je Aleksandar Trifunović iz banjalučke organizacije Buka.

Branislav Radulović iz Udruženja pravnika Crne Gore naglasio je da su pripadnici inicijative svojevrsna grupa za pritiske.

„Mi, grupa za pritisak na nacionalne vlade, uvek smo bili u manjini, a naš je zadatak da sakupimo podatke za sudove. A regionalni pristup će nam omogućiti da skinemo imunitet zločincima, jer svaka država u ustavu ima odredbu o neizručivanju”, rekao je Radulović.

Share