Prvi digitalni narativ Fonda za humanitarno pravo – „Deportacija izbeglica iz Srebrenice“

Prvi digitalni narativ Fonda za humanitarno pravo – „Deportacija izbeglica iz Srebrenice“

MeniTrebaIstinaU susret 25. godišnjici genocida u Srebrenici, Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavlja svoj prvi digitalni narativ „Deportacija izbeglica u Srebrenici“, nastao na osnovu istoimenog Dosijea koji je FHP predstavio javnosti u julu 2017. godine.

Nakon pada enklave Srebrenica u julu 1995. godine, pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) ubili su više hiljada Bošnjaka. Malobrojni su uspeli da preko Drine prebegnu na teritoriju Srbije. Umesto spasa od masovnih streljanja, vlasti Srbije su ih vratile u Bosnu i Hercegovinu, u ruke VRS-u. Od 30 muškaraca za koje je FHP u svom istraživanju došao do podataka da su prebegli u Srbiju, samo su šestorica preživela. Ostali su ubijeni, a većina se i dalje vodi kao nestale osobe.

U digitalnom narativu, pored opisa događaja, nalaze se i brojni dokumenti koji ukazuju na odgovornost Srbije za ove događaje. Digitalni narativ, zajedno sa Dosijeom, predstavlja solidnu osnovu za dalja istraživanja o ovoj temi. Digitalni narativ je dostupan na sledećem linku.

Share

Suljagić: Torba na leđa i put dug 20 km je rizik, ali toliko smo gladovali

Suljagić: Torba na leđa i put dug 20 km je rizik, ali toliko smo gladovali

N1_logo“Srebrenica je ozbiljna trauma, jedna od naših najvećih kolektivnih. 25 godina je trenutak kada se trebamo okrenuti i vidjeti šta smo naučili od tada. U kakvom smo stanju bili i u kakvom smo stanju danas”, kazao je za N1 Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Potočari.

Suljagić je razgovarao sa Emelom Burdžević – Slipičević u okviru emisije “Večernji studio” povodom ovogodišnjeg obiljećavanja godišnjice genocida u Srebrenici, te radu Memorijalnog centra Potočari.

“Srebrenica je jedan od aršina kojim mnogi od nas mogu mjeriti svoje živote. U tom smislu, nije mnogo ni prošlo, kada gledate veliku sliku 25 godina nije ništa naročito. Ovo je trenutak da se osvrnemo i pogledamo gdje smo 1995. a gdje danas. Koje smo izazove prevladali od tada, svi smo se mi i mučili i patili, svi građani ove zemlje”.

 


Share

Nataša Kandić o optužnici Specijalizovanog tužilaštva protiv Hašima Tačija, Kadri Veseljija i drugih

Nataša Kandić o optužnici Specijalizovanog tužilaštva protiv Hašima Tačija, Kadri Veseljija i drugih

Preuzeto sa portala Nova S

Share

Kandić: Objavljivanje vesti o optužnici čudno, specifičan politički trenutak

Kandić: Objavljivanje vesti o optužnici čudno, specifičan politički trenutak

N1_logoOsnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić izjavila je za FoNet da je čudno da je specijalizovano veće objavilo vest o tome da je optužnica protiv predsednika Kosova Hašima Tačija poslata na potvrđivanje, jer su do sada bili veoma obazrivi.

Share

Kiseljačke ljudske lomače

Kiseljačke ljudske lomače

aljazeera_logoTih dana gorjeli su ljudi u kućama, garažama, na smetljištima i stratištima po srednjoj Bosni. Tih vrelih junskih dana izvršen je najjasniji udruženi zločinački poduhvat HVO-a uz asistenciju VRS-a nad nezaštićenim bošnjačkim stanovništvom.

Share

Foča: Obilježen Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu

Foča: Obilježen Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu

slobodna evropa“Najmlađa je djevojčica imala 11 godina, najstarija žrtva i do 70 godina. Pokušavale su evo baš u jednoj od ovih zgrada iza nas u Samoborskoj ulici da se bace kroz prozor, da izvrše samoubistvo. Bilo je zaista svih mogućih primjera nezamislivih za jedan ljudski um”, poručila je predsjednica Udruženja žrtava rata u Foči, Halida Uzunović, u petak na obilježavanju 19. juna, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu.”

Share

Fond za humanitarno pravo pokreće audio podkast i blog „Kulture sećanja u dijalogu“

Fond za humanitarno pravo pokreće audio podkast i blog „Kulture sećanja u dijalogu“

KS-logoIzašla je prva epizoda podkasta „Kultura sećanja u dijalogu“ Fonda za Humanitarno pravo.

Šta su kulture sećanja? Koja je svrha politika sećanja? Šta mladi danas uče i znaju o skorijoj prošlosti? U uvodnoj epizodi razgovaramo uopšteno o kulturama i politikama sećanja. Sagovornice su nam istoričarka Olga Manojlović Pintar sa Instituta za noviju istoriju Srbije i sociološkinja Tamara Pavasović Trošt sa Univerziteta u Ljubljani.

Share

Dokumentovanje genocida očima djece Srebrenice

Dokumentovanje genocida očima djece Srebrenice

Slobodna EvropaVoljela bih kad bih mogla da vam ispričam kako je to biti dijete, ali vi razgovarate sa osobom koja to nikada nije bila, koja nikada to nije stigla da bude – tako svoju priču počinje Dževa Avdić, tridesetogodišnja mlada žena koja je djetinjstvo provela u ratnoj Srebrenici.

Dom gdje je rođena, selo Zeleni Jadar kod Milića, u istočnoj Bosni, zajedno sa roditeljima i bratom napustila je početkom 1992. godine. Otišli su u obližnji grad, Srebrenicu. Nekoliko dana nakon njihovog odlaska, sve kuće u Zelenom Jadru su spaljene, među kojima i njena.


Share

Dobre komšije: Kako su trojica Srba spasili Bošnjake u ratom zahvaćenoj Vlasenici

Dobre komšije: Kako su trojica Srba spasili Bošnjake u ratom zahvaćenoj Vlasenici

BalkanInsight_logoNekoliko Bošnjaka je tokom rata u Vlasenici 1992. godine spašeno zahvaljujući hrabrim intervencijama pojedinih Srba koji su, uprkos rizicima, pomogli komšijama u uslovima kada su snage bosanskih Srba zatočile i ubile mnoge od njih.

Share

Nesuočavanje s prošlošću

Nesuočavanje s prošlošću

portalnovosti_logoIzvještaj Fonda za humanitarno pravo za Srbiju ističe neefikasnost Tužilaštva za ratne zločine: u 2019. podignute su svega tri optužnice protiv tri osobe, od čega je dvije ustupilo pravosuđe BiH. I na Kosovu su u 2019. podignute samo tri optužnice, a u postupku je svega šest slučajeva

Share