Lekcija iz Orahovca: Svojim razumevanjem i molbama za praštanjem, međunarodna vlast na Kosovu je ohrabrila etničko nasilje

Za vreme NATO bombardovanja, u Orahovcu su bile stacionirane vojne jedinice iz Niša i Leskovca, jedinice MUP-a iz Kraljeva i Pirota, ruski plaćenici i dobrovoljci iz Srbije i Republike Srpske. Oko 200-250 albanskih porodica bilo je primorano da napusti Orahovac, na osnovu naredbe policije i vojske. Oko 1000 orahovačkih Muslimana je napustilo grad iz straha. Šezdeset Albanaca je bilo prisilno mobilisano. Dvadeset i pet Albanaca je bilo u zatvorima, na osnovu optužbe iz 1998. godine, za izvršenje krivičnih dela terororizma i neprijeteljske delatnosti. Svi Albanci koji su ostali u Orahovcu, oko 17.000 njih, proveli su vreme od 24. marta do dolaska KFOR-a, skrivajući se od srpske policije, vojske i paramilitaraca.


Share

Bilten 9: Činjenice o Tribunalu

OSNIVANJE: Međunarodni krivični sud za prethodnu Jugoslaviju (Tribunal) je uspostavljen Rezolucijom 827 Saveta Bezbednosti UN, 25. maja 1993. SEDIŠTE: Hag, Holandija. JURISDIKCIJA: Ima mandat da krivično goni lica odgovorna za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše Jugoslavije, od 1991. godine.

Share

Bilten 7: Zlatko Aleksovski (Kordić i drugi – Lašvanska dolina)

ZLATKO ALEKSOVSKI (Kordić i drugi – Lašvanska dolina) ZATVORENICI KAO ŽIVI ŠTITOVI Poslednja nedelja marta 1998. godine Tužilac Grant Niemann završio je izvođenje dokaza protiv Zlatka Aleksovskog, bosanskog Hrvata optuženog za zločine nad muslimanskim pritvorenicima u logoru Kaonik, srednja Bosna.

Share