Izrečena 91 godina zatvora za zločin u Štrpcima

Izrečena 91 godina zatvora za zločin u Štrpcima

dektor.ba-logoSud Bosne i Hercegovine je nakon punih sedam godina suđenja izrekao prvostepenu presudu kojom su sedmorica bivših pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) osuđeni na ukupno 91 godinu zatvora za učešće u otmici 20 civila iz voza u Štrpcima 27. februara 1993., koji su ubijeni na području Višegrada, te oslobođen Luka Dragičević da je izdao naređenje za odvođenje civila.

Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović su osuđeni na po 13 godina zatvora jer su kao saizvršioci sudjelovali u ubistvima 20 civila izvedenih iz voza koji je saobraćao na liniji Beograd – Bar. Ovom presudom je Luka Dragičević oslobođen optužbe da je kao komandant Druge podrinjske brigade iz Višegrada dao naređenje za odvođenje civila.

Share

PAMTIMO: Sjeverin 1992-2022

PAMTIMO: Sjeverin 1992-2022

pamtimo-sjeverinNavršava se 30 godina od otmice i ubistva 17 građana Srbije, Bošnjaka iz mesta Sjeverin kod Priboja. Ovaj zločin su počinili pripadnici jedinice “Osvetnici”, koja je tokom rata u BiH sarađivala sa Vojskom Republike Srpske (VRS) i lokalnom policijom, i sastojala se od pripadnika Višegradske brigade VRS. Fond za humanitarno pravo (FHP), Žene u crnom i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda (Sandžački odbor) podsećaju da višegodišnja potraga porodica za posmrtnim ostacima žrtava još uvek traje i da je neprihvatljivo da institucije Srbije pune tri decenije odbijaju da porodicama žrtava pruže obeštećenje, podršku i priznanje.

Dana 22. oktobra 1992. godine, u mestu Mioče (BiH), pripadnici jedinice „Osvetnici” pod komandom Milana Lukića zaustavili su autobus užičkog preduzeća „Raketa”, koji je saobraćao na redovnoj liniji od mesta Rudo (BiH) ka Priboju (Srbija). „Osvetnici” su legitimisali sve putnike, a zatim iz autobusa izveli 16 civila bošnjačke nacionalnosti. Oteti civili su vojnim kamionom odvezeni u motel „Vilina vlas” u Višegradu. Pripadnici „Osvetnika“ su ih tamo fizički zlostavljali, a potom ubili na obali Drine.

Ubijeni su: Melvida Koldžić, Mehmed Šebo, Zafer Hadžić, Medo Hodžić, Medredin Hodžić, Ramiz Begović, Derviš Softić, Mithad Softić, Mujo Alihodžić, Alija Mandal, Sead Pecikoza, Mustafa Bajramović, Hajrudin Sajtarević, Esad Džihić, Idriz Gibović i Ramahudin Ćatović. Veče uoči ovog događaja, ispred porodične kuće u Sjeverinu otet je Sabahudin Ćatović, kojem se od tada gubi svaki trag.

Okružni sud u Beogradu je 2006. godine pravosnažno osudio četvoricu pripadnika jedinice „Osvetnici” na višegodišnje kazne zatvora. Međutim, tokom prethodnih 30 godina, pronađeni su posmrtni ostaci samo jedne žrtve, Medredina Hodžića, dok se ostali i dalje vode kao nestala lica. Država Srbija uporno odbija da porodicama žrtava iz Sjeverina prizna status članova porodica civilnih žrtava rata, koji bi im doneo skromnu, ali važnu simboličku i materijalnu podršku. Razlog za to su diskriminatorne odredbe kako prethodnog, tako i sadašnjeg zakona koji reguliše prava članova porodica civilnih žrtava.  Naime, iako su žrtve iz Sjeverina bile državljani Srbije, zločin se dogodio na teritoriji BiH i izvršili su ga pripadnici vojske koju Srbija ne smatra neprijateljskom. Iz tih razloga, oni u očima institucija Srbije nisu civilne žrtve rata.

Porodice ubijenih Sjeverinaca bezuspešno su pokušale da dobiju obeštećenje tuživši Republiku Srbiju 2007. godine, zbog odgovornosti za nesprečavanje ovog zločina i obaveze da zaštiti građane pograničnog područja u vreme trajanja oružanog sukoba u susednoj BiH. Nakon više od šest godina suđenja, njihova tužba je odbijena s obrazloženjem da ne postoji veza države Srbije i zločina koji se dogodio. Evropski sud za ljudska prava je u februaru 2019. godine odbacio predstavku koju su mu članovi porodica uputili, s obrazloženjem da se zločin dogodio pre nego što je Srbija ratifikovala Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, čime su iscrpljene sve pravne instance kojima su porodice žrtava mogle da se obrate za ostvarenje svog prava na naknadu štete.

Opština Priboj je pomogla u izgradnji spomen-obeležja otkrivenog u oktobru 2015. godine. Ovo je jedan od retkih slučajeva u kojima su državne institucije, makar samo lokalne, priznale nesrpske žrtve. Međutim, memorijalizacija zločina nad Sjeverincima ograničena je na lokalnu zajednicu i, iako je reč o građanima Srbije, oni su izostavljeni iz politika sećanja na državnom nivou.

Tokom višegodišnje borbe za priznavanje prava žrtvama ratnih zločina, FHP, Žene u crnom i Sandžački odbor svedoče kontinuiranom ignorisanju i diskriminaciji sjeverinskih žrtava od strane institucija Srbije, kako u pogledu pronalaženja posmrtnih ostataka stradalih, tako i u pogledu pravičnog obeštećenja.

Zahtevamo od institucija Srbije da napuste politiku izbegavanja odgovornosti za zločine počinjene devedesetih i konačno preduzmu smislene korake ka priznanju i pravičnom obeštećenju svih žrtava.

Žene u crnom će 22. oktobra 2022. organizovati mirovnu akciju „Pamtimo zločin u Sjeverinu”, u Knez Mihailovoj ulici (ispred „Ruskog cara”), u Beogradu, od 12h do 12.30h.

Share

Arhiva FHP-a o otmicama meštana Sjeverina

Arhiva FHP-a o otmicama meštana Sjeverina

ArhivaFHP-sjeverinČinjenice

Dana 22. oktobra 1992. godine, u mestu Mioče (BiH), pripadnici jedinice „Osvetnici” zaustavili su autobus užičkog preduzeća „Raketa”, koji je saobraćao na redovnoj liniji od mesta Rudo (BiH) ka Priboju (Srbija). „Osvetnici”, koji su delovali u okviru Vojske Republike Srpske, legitimisali su sve putnike i zatim iz autobusa izveli 16 civila bošnjačke nacionalnosti. Oteti civili su vojnim kamionom odvezeni u motel „Vilina vlas” u Višegradu. Pripadnici „Osvetnika“ su ih tamo fizički zlostavljali, a potom ubili na obali Drine.

Ubijeni su: Melvida Koldžić, Mehmed Šebo, Zafer Hadžić, Medo Hodžić, Medredin Hodžić, Ramiz Begović, Derviš Softić, Mithad Softić, Mujo Alihodžić, Alija Mandal, Sead Pecikoza, Mustafa Bajramović, Hajrudin Sajtarević, Esad Džihić, Idriz Gibović i Ramahudin Ćatović.

Veče pred otmicu civila iz autobusa, 21. oktobra 1992. godine, nekoliko nepoznatih lica kidnapovalo je Sabahudina Ćatovića ispred njegove kuće u Sjeverinu. Nekoliko meseci kasnije, 6. aprila 1993. godine, četiri naoružane osobe u maskirnim uniformama i sa maskama na licu napale su i odvele još jednog meštanina Sjeverina, Hasana Mujovića.


Share

Kolarić: Samoizvinjenje u Morinju

Kolarić: Samoizvinjenje u Morinju

nomad-logo

Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi!“

Delegacije vlada Crne Gore i Hrvatske su ovog ponedeljka otkrile spomen-ploču s navedenim tekstom postavljenu na mestu nekadašnjeg logora Morinj, u koji su jedinice JNA od oktobra 1991. godine zatvarale civile i vojnike hrvatskih snaga zarobljene na širem području Dubrovnika.

Iz teksta saznajemo da su dve žrtve velikosrpske agresije. Prva žrtva su, jasno kaže natpis, hrvatski civili i branioci zatočeni u logoru. Druga žrtva – ime i duh Crne Gore.


Share

Istražiti umešanost Božidara Delića i Svetozara Andrića u ratne zločine

Istražiti umešanost Božidara Delića i Svetozara Andrića u ratne zločine

saopstenje-skupstina-thumbPovodom imenovanja Božidara Delića na mesto potpredsednika Narodne skupštine Republike Srbije i Svetozara Andrića za člana Gradskog veća Grada Beograda, Fond za humanitarno pravo (FHP) zahteva od nadležnih institucija da ispitaju navode o umešanosti Delića i Andrića u ratne zločine počinjene tokom sukoba u BiH i na Kosovu i time prestanu sa ustaljenom praksom zaštite visokopozicioniranih oficira vojske i njihovim postavljanjem na javne funkcije.

Božidar Delić je tokom sukoba na Kosovu bio komandant 549. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije (549. mtbr VJ). U zoni odgovornosti 549. mtbr, koja je obuhvatala opštine Prizren, Đakovica, Orahovac i Suva Reka, tokom sukoba je ubijeno više od 2.100 albanskih civila. U dosijeu koji je FHP objavio 2013. godine, detaljno su opisani ti zločini, kao i uloga 549. mtbr u njima. Protiv Delića je FHP podneo i dve krivične prijave Tužilaštvu za ratne zločine (TRZ). Prva prijava je podneta 2008. godine za zločin u selu Trnje u martu 1999. godine, kada je ubijeno više desetina Albanaca, među kojima i jedna trudnica i sedmoro dece. Za taj zločin je pred sudom u Srbiji 2019. godine na 15 godina zatvora osuđen samo Rajko Kozlina, pripadnik 549. mtbr VJ, koji se trenutno nalazi u bekstvu. Optužnicom za taj zločin nije bio obuhvaćen Božidar Delić. Drugu krivičnu prijavu protiv Delića FHP je podneo 2013. godine za zločin koji je počinjen u selu Landovica u martu 1999. godine, kada je ubijeno 17 Albanaca i jedan Aškalija. Do danas, za taj zločin pred sudom u Srbiji niko nije optužen.


Share

Digitalni narativ: Prisilna mobilizacija izbeglica

Digitalni narativ: Prisilna mobilizacija izbeglica

Digitalni-narativ-srFond za humanitarno pravo (FHP) objavio je svoj osmi digitalni narativ „Prisilna mobilizacija izbeglica“, koji je zasnovan na istoimenom FHP Dosijeu iz 2019. godine.

MUP Republike Srbije je u leto 1995. godine sproveo kampanju prisilne mobilizacije izbeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine na osnovu prethodnog dogovora vlasti Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske Krajine i Republike Srpske. Privedene izbeglice pripadnici MUP-a predavali su vojnim, policijskim i paravojnim jedinicama Republike Srpske i samoproglašene Republike Srpske Krajine, kao i paravojnim jedinicama bliskim Resoru državne bezbednosti Republike Srbije.

Prema podacima FHP-a, MUP Srbije je tokom leta 1995. godine prisilno mobilisao oko 10.000 izbeglica. Najmanje 54 prisilno mobilisane izbeglice izgubile su život ili nestale nakon vraćanja na područje gde su se odvijali oružani sukobi.

Digitalni narativ „Prisilna mobilizacija izbeglica“ sadrži originalna vojna i policijska dokumenta, izjave prisilno mobilisanih izbeglica koje je prikupio Fond za humanitarno pravo, snimke svedočenja pred MKSJ, medijske priloge i druge materijale.

Narativ je dostupan na sledećem linku.

Share

27. godišnjica „Oluje“ – žrtve i dalje čekaju pravdu

27. godišnjica „Oluje“ – žrtve i dalje čekaju pravdu

Oluja-saopstenje-bhsDanas se navršava 27 godina od vojno-policijske operacije „Oluja” tokom koje su hrvatske oružane snage počinile sistematske i rasprostranjene zločine nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti. Operacija „Oluja” dovela je do raseljavanja oko 200.000 Srba, i uništavanja i pljačke njihove imovine. Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava iz 2001. godine, 410 civila koji su odlučili da ostanu u svojim kućama ubijeno je za vreme i odmah nakon ove operacije. U dokumentu je naglašeno da ovaj spisak nije konačan. U evidenciji D.I.C. Veritas nalaze se imena 1.877 Srba koji su poginuli ili nestali u „Oluji“, od kojih su 1.228 bili civili.

Fond za humanitarno pravo (FHP) podseća da ni nakon 27 godina pravda za žrtve „Oluje” nije dostignuta.


Share

Spahović: Tri suda su presudila da je u Srebrenici počinjen genocid

Spahović: Tri suda su presudila da je u Srebrenici počinjen genocid

portal-forum-logoBEOGRAD, 11. jula 2022. – Danas je 11. jul, dan kada pristojni ljudi i odgovorne vlade pominju genocid u Srebrenici. U Srbiji se o Srebrenici i onome što se i kako to dogodilo ne razgovara, ni u Vladi ni u medijima – rekla je na otvaranju podsećanja o genicidu nad Bošnjacima Nataša Kandić, koordinatorka REKOM mreže pomirenja., u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, Fonda za humanitarno pravo i REKOM. O toj u Srbiji nepoželjnoj/zabranjenoj temi govorili su advokat Sead SpahovićSofija Todorović iz Inicijative mladih, advokat Slobodan RužićIsidora Stakić i predsednik Građanskog demokratskog foruma Zoran Vuletić.

Nataša kandić je podsetila na jednu već davnašnju debatu na kojoj je Rade Stojanović, koji je vodio tim odbrane rekao da je Srbija pobedila i da je dokazao da nije odgovorna za izvršenje genocida i da su on i njegov tim odbranili Srbiju.


Share

MUP da ispita navode o nedopustivom postupanju policije a ne da zastrašuje građane

MUP da ispita navode o nedopustivom postupanju policije a ne da zastrašuje građane

Saopstenje-thumb-srPovodom teksta u listu „Danas“ o rasističkom postupanju pripadnika granične policije na beogradskom aerodromu, i prekršajne prijave MUP-a protiv autora teksta koja je usledila, grupa organizacija civilnog društva zahteva od državnih organa da prekinu sa kršenjem ljudskih prava, kao i sa progonom i zastrašivanjem onih koji skreću pažnju na nedopustivo postupanje policije.

U tekstu Mirka Medenice koji je objavljen 27. juna opisan je događaj sa aerodroma „Nikola Tesla“ kada su dve pripadnice granične policije na ponižavajuć način komunicirale sa dvojicom putnika, a potom ih sprovele na detaljnu kontrolu zajedno sa još nekoliko putnika koji su bili izdvojeni samo na osnovu njihove boje kože (o tretmanu migranata i izbeglica na beogradskom aerodromu više ovde). Autor teksta, koji im je ukazao na to da je njihovo postupanje rasističko, takođe je izdvojen za detaljnu kontrolu, a policijske službenice su odbile da se legitimišu, iako su po zakonu bile dužne da to učine.

Obaveza MUP-a u ovom slučaju je da ispita sve navode iz teksta i u postupku unutrašnje kontrole utvrdi da li su pripadnici policije prekršili zakon i ostala pravila postupanja koja, između ostalog, zabranjuju diskriminaciju na osnovu boje kože i obavezuju policijske službenike da se prema svim osobama ophode na primeren i pristojan način, čuvajući njihovo dostojanstvo. Umesto toga, MUP je odlučio da izvrši pritisak na uzbunjivača i podneo prekršajnu prijavu protiv njega. Na taj način, ministarstvo je svima koji dižu glas protiv kršenja ljudskih prava uputilo poruku da neće dobro proći.

Iako MUP smatra da optužbe za rasizam predstavljaju „pokušaj narušavanja ugleda pripadnika srpske policije“, ugled policije u stvari narušava rasističko postupanje njenih pripadnika, odbijanje da se istraže navodi o kršenju zakona, kao i zastrašivanje i pritisak na branitelje ljudskih prava.

Zahtevamo od MUP-a da sprovede detaljnu istragu o postupanju pripadnika granične policije i da povuče prekršajnu prijavu protiv Mirka Medenice.

Fond za humanitarno pravo

Inicijativa mladih za ljudska prava

Inicijativa A11

Share