Otvoreno pismo Vladi RH i Državnom odvjetništvu RH u povodu primjene Odluke o otpisu i povratu troškova parničnog postupka

Advokat Sead Spahović o 25 godina od maskara u Račku: Napad na selo koje nije branjeno je po definiciji ratni zločin

U selu Račak, na Kosovu i Metohoiji, opština Štimlje, pre 25 godina, 15. januara 1999. godine, ubijeno je 45 Albanaca. Bio je to masakr nedužnih civila – tvrdio je Vilijam Voker. Bila je to legitimna akcija, tvrdi i danas Srbija. SR Jugoslavija je potom bombardovana. Četvrt veka kasnije ista pitanja, da li je za Račak neko odgovarao ili nema presude, kako čujemo. da li je Račak legitimna akcija, kako tvrdi Srbija, ili masakr. O tome je u Dnevniku televizije Nova govorio advokat Sead Spahović.

„Narativ oko Kosova i brojni sukobi koji su se desili uticali na to da se društvo i mladi radikalizuju“: Da li je pomirenje Srba sa Albancima i Hrvatima moguće?

Samo ulaganjem u obrazovanje i informisanje o ratovima devedesetih može doći do pomirenja Srba sa Albancima i Hrvatima, ali do toga neće doći u skorijoj budućnosti, pošto su se mladi radikalizovali zbog stalnog zaoštravanja političkih odnosa među ovim zemljama, smatraju sagovornici Danasa.

Za zločine u prijedorskom selu Zecovi ukupno 59 godina zatvora

Sud Bosne i Hercegovine osudio je petoricu optuženih za zločine počinjene 23. jula 1992. u prijedorskom selu Zecovi na ukupno 59 godina zatvora, dok su ostali oslobođeni.

”Pamtimo sve žrtve” – Predstavljeni rezultati istraživanja za Sisačko-moslavačku županiju

U srijedu 13. prosinca 2023. predstavili smo nadopunjene podatake istraživanja ”Ljudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj” za područje Sisačko-moslavačke županije. Nakon što smo preliminarne podatke objavili tijekom 2017. godine, sada, u okviru Documentine crowdfunding kampanje ‘’Pamtimo sve žrtve’’, objavljujemo revidirani popis žrtava.

U priloženom dokumentu nalaze se podaci o žrtvama koje su imale prebivalište ili su stradale na području Sisačko-moslavačke županije.

Izveštaj Saveta Evrope: Negiranje ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji strategija političara za ostanak na vlast

Strazbur, Vašington —  Hiljade osumnjičenih za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije još nije procesiurano, veliki broj predmeta je na čekanju, dok nastojanja u dostizanju pravde usporavaju, jedan je od zaključaka izveštaja komesarke Saveta Evrope za ljudska prava Dunje Mijatović pod nazivom “Suočavanje sa prošlošću za bolju budućnost”.

“Trenutna klima negiranja ratnih zločina i glorifikovanja ratnih zločinaca je nepovoljna za efektivno utvrđivanje državne odgovornosti. Zaštita svedoka i propisi o amnestiji i dalje su izazov. Jedna od ključnih prepreka pravdi je i minimalna ili nepostojeća pravosudna saradnja između nekih zemalja, što uključuje i njihovo odbijanje da izruče sopstvene državljane koji i dalje uživaju nekažnjivost, ponekad zahvaljujući činjenici da imaju dvojna državljanstva zemalja regije”, precizirano je u tekstu izveštaja čija je namena da ukaže na put pravde, mira i društvene kohezije u regiji bivše Jugoslavije – kako je precizirano njegovim podnaslovom.

Prikriveno pomirenje: kako ljudi razgovaraju o ratnim zločinima

Prikaz knjige Denise Kostovicove „Prikriveno pomirenje: kako ljudi razgovaraju o ratnim zločinima“ (Reconciliation by Stealth: How People Talk about War Crimes, Cornell University Press, 2023)

Jasna Dragović – Soso

Kada je u pitanju postkonfliktni Balkan, publikacije iz oblasti tranzicione pravde su brojne. Region je bio, kao što smo Eric Gordy i ja primetili pre više od 10 godina, prava „laboratorija inicijativa o tranzicionoj pravdi“, iako mislim da bi bilo pošteno reći da je pažnja javnosti najviše bila usmerena na Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. U tom kontekstu, vredi napomenuti da je u poslednjih nekoliko decenija bilo i nekoliko inicijativa komisija za istinu, na nacionalnom i lokalnom nivou, a pre svega je postojala regionalna inicijativa koju je pokrenula Koalicija za REKOM, poznata kao mreža od preko 2.000 organizacija civilnog društva i pojedinaca. Od svih ovih raznih inicijativa, REKOM je bio daleko najoriginalniji i ujedno najodrživiji projekat – vođen u rasponu više od jedne decenije, uključujući, kako se primećuje u „Prikrivenom pomirenju“, godine konsultacija sa različitim zainteresovanim stranama širom regiona. Stoga je izazvalo prilično interesovanje i akademska istraživanja koja su proizvela različite procene procesa i uticaja projekta. Kako pozicionirati knjigu Kostovicove u ovoj literaturi?

Milatović se u ime Crne Gore izvinio porodicama žrtava deportacije iz 1992.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izvinio se u ime države porodicama stradalih u zločinu deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. godine.

Milatović se 30. avgusta sastao sa predstavnicima nevladinih organizacija koje se bave ratnim zločinima i Alenom Bajrovićem, čiji je otac Osman Bajrović stradao 1992. godine. Tijelo Bajrovića nikada nije pronađeno.

“Alene, u ime Crne Gore želim da se izvinim tebi i tvojoj porodici za zločin u kome je stradao tvoj otac, ali i brojne druge nevine žrtve. Kao društvo se moramo suočavati sa istinom, posebno onda kada je ona mračna i nadam se da se više nikada ništa slično neće dogoditi”, kazao je Milatović u razgovoru sa Bajrovićem.

Predsjednik je takođe naglasio jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti, čije posljedice, kako je kazao, i danas opterećuju crnogorsko društvo.

Nataša Kandić za Danas: Nije do „Oluje“ došlo samo zahvaljujući odgovornosti Hrvatske, ima tu odgovornosti i Srbije

Ona podseća da u Prijedor, opštinu i mesto, gde je ubijeno preko 3.000 ljudi, mahom muslimana i Hrvata, niko iz Srbije nije otišao da oda počast žrtvama koje su počinile srpske snage.

Kandić ističe da se odluka da komemoracija žrtvama „Oluje“ bude baš u Prijedoru, po njenom mišljenju, ne temelji na nekoj dobroj nameri, .

„Ne verujem da bi oni koji su bili primorani da napuste Hrvatsku mogli da misle da je Prijedor pravo mesto za obeležavanje“, ukazuje Kandić.

‘Ružna predstava u Prijedoru u kojoj počast neće dobiti nijedna žrtva’