(Ne)moć presuda za ratne zločine

Pred Haškim tribunalom osuđeni su najviši predstavnici Srbije, a u Beogradu je izrečeno petnaestak pravosnažnih presuda za zlocine na Kosovu. DW podseća na neke.
Pred Haškim tribunalom osuđeni su najviši predstavnici Srbije, a u Beogradu je izrečeno petnaestak pravosnažnih presuda za zlocine na Kosovu. DW podseća na neke.
Tokom rata na Kosovu počinjeni su ratni zločini, ubistva, vršena su silovanja, ljudi proterivani, uništavana je imovina. DW donosi podatke i podseća. Tokom rata na Kosovu ubijeno je oko 13.500 ljudi. Ove podatke daju razne kosovske institucije, ali najbolje su evidentirani podaci Fonda za humanitarno pravo, predstavljeni u Knjizi Sećanja na Kosovo (LKK) o svim zločinima na Kosovu nad svim etničkim zajednicama.
Ovo je njena prva i jedina kutijica za nakit koju je imala. U njoj je gumica za kosu, par šnalica, prsten i lančić koji smo joj poklonili, njen tata i ja. Bila je “prava djevojčica”. Voljela je skijanje, more i mnogo je voljela da crta. Danas bi vjerovatno bila umjetnica.
Ovako o svojoj desetogodišnjoj kćerki Tini Pekez priču počinje njena majka Ajša.
Stasale su generacije koje se ne sećaju ratova na prostoru bivše Jugoslavije, ali su još veći nacionalisti od generacija čiji su pripadnici učestvovali u tim sukobima, pošto im se plasira romantična verzija ratova i ratnih zločina, rečeno je tokom Okruglog stola “Sud javnosti bez javnosti u sudnici”.
Početak potrage za nestalim osobama tokom ratnog sukoba 1999. godine na Kosovu govori o postojanju političke volje, ocenila je Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo (FHP) i koordinatorka REKOM mreže pomirenja.
Demostat je za potrebe dnevnog lista Danas uradio istraživanje javnog mnjenja „Obaveštenost građana Srbije o ratovima iz 1990-ih, ratnim zločinima i suđenjima optuženim za ratne zločine“.
Pitanje nestalih, a ima ih sa obje strane, deo je i pregovora Srbije i Kosova, a prisustvo međunarodnih predstavnika i finansijska injekcija govori da postoje i pritisci sa te strane da se otkriju preostale grobnice i pitanje nestalih reši. Najavljuje se čak pretraga vojnih arhiva.
Spomenik srednjevekovnom vladaru Stefanu Nemanji u okviru projekta „Beograd na vodi“ predstavlja pokušaj vlasti u Srbiji da obnovi mitove „o staroj slavi i zlatnom dobu“ – jedan je od zaključaka onlajn diskusije „Izgradnja nacionalnog ponosa“.
U noći između 11. i 12. decembra 1991. više pripadnika 130. brigade Hrvatske vojske (HV) upalo je u kuću Andrije Bukvića u selu Paulin Dvor kod Osijeka i kao odmazdu zbog smrti saborca likvidirali 18 civila – 17 Srba i jednog Mađara.
Inicijativa za dokumentovanjem ratnih zločina počinjenih na Kosovu, koji će biti arhivirani u okviru novog državnog Instituta za istraživanje ratnih zločina, ponovo je pokrenuta.
Formiranje ovog Instituta je podržala Vlada Kosova na sednici održanoj u ponedeljak (7. decembar) na predlog ministra pravde Seljima Seljimija (Selim Selimi).
Najpre će biti formirana radna grupa, čije će članove odrediti ministar pravde Seljimi a potom će se izraditi analiza na osnovu koje će biti uspostavljeni mehanizmi za istragu ratnih zločina počinjenih tokom rata na Kosovu.