U Srbiji suđenja za ratne zločine sve duža, optužnica sve manje

Dugo trajanje suđenja, smanjenje broja optužnica i veličanje ratnih zločinaca.

To je trend koji je u Srbiji nastavljen i u 2023. godini, upozorio je u novom izveštaju nevladin Fond za humanitarno pravo koji prati suđenja za ratne zločine.

“Izveštaj objavljujemo u kontekstu kampanje bez presedana protiv prihvatanja presuda ne jednog, ne dva, nego tri međunarodna suda”, rekao je 29. maja na predstavljanju izveštaja izvršni direktor Fonda Nenad Golčevski.

Tužilaštvo sa sve manje tužbi

BOG, BATINA I ZABORAV

„[…] u Sušici ja sam bio s jedne strane sa oružjem, uniforma; s druge strane bile su žene koje su godina moje majke, bila su djeca, bili su moji drugovi s kojima sam godine provodio u kafeima, sportskim terenima, ljetovanjima.“ – Dragan Nikolić, MKSJ

Pre 32 godine, 31. maja 1992. godine, po naređenju komandata Prve birčanske pešadijske brigade Vojske Republike Srpske, majora Svetozara Andrića, u Vlasenici je formiran logor Sušica, jedan od najozloglašenijih zatočeničkih objekata u istočnoj Bosni. Za četiri meseca koliko je funkcionisao, vojska i policija bosanskih Srba su u logoru Sušica zatočili najmanje 2000 bosanskih Muslimana, pretežno civila – muškaraca, žena, staraca i dece. U logoru je streljano ili je od posledica premlaćivanja preminulo oko 200 zatočenika.

Nataša Kandić za “Avaz”: Ono što se danas događa u Srbiji je, u civilizacijskom i moralnom smislu, sramota

Ono što je sada važno je da se podsjetimo da ovakva Srbija nije kao što je bila prije 10 godina.

Sjednica Generalne skupštine UN-a s velikom pažnjom pratit će se i u regionu. Uspostavljanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici važan je za sve na prostoru bivše Jugoslavije, kaže poznata srbijanska aktivistkinja, borkinja za ljudska prava i osnivačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nataša Kandić.

PRELOMNA TAČKA: Je li rezolucija o Srebrenici u interesu Srbije?

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 23. Maja Nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici. Šta donosi nova rezolucija u putu suočavanja sa prošlošću, kako društvo može da se nosi s netoleracijom kulture sjećanja, kako spriječiti falsifikovanje istorije?

Na ta pitanja odgovaraju Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo (FHP), Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava Srbije (YiHR) i Dejan Atanacković, pisac i vizualni umjetnik.

Verovali ili ne

U toku je postupak izbora Glavnog javnog tužioca za ratne zločine. Za tu poziciju se prijavila Snežana Stanojković, koja je na toj funkciji već skoro 7 godina. Njen učinak su kolege, a sada i Fond za humanitarno pravo, ocenili kao poražavajući. Tokom njenog rukovođenja Javnim tužilaštvom za ratne zločine, podignuto je svega 16 optužnica koje su rezultat vlastite istrage. U isto vreme broj zamenika tužilaca za ratne zločine je udvostručen.

Kolegijum JTRZ-a je krajem marta Visokom savetu tužilaštva uputio negativno mišljenje o kandidatkinji Snežani Stanojković za izbor na mesto tužioca u tom tužilaštvu, ukazujući da ona ne ispunjava kriterijume stručnosti, dostojnosti i osposobljenosti. Za tu odluku je glasalo 7 od 10 tužilaca. Govori Nenad Golčevski, izvršni direktor FHP-a. Razgovor vodila Svetlana Lukić.

Izvor: Pescanik.net

Hrtkovci – hronologija sećanja

Šestog maja 1992. godine u Hrtkovcima Srpska radikalna stranka održala je predizborni miting na kom je Vojislav Šešelj poručio da u Sremu nema mesta za Hrvate.

Okupljene je najpre pozdravio Blagoje Dudić ispred lokalnog odbora SRS, a potom su, pred više od hiljadu ljudi na skupu, govorili Marija Pačanin iz rumskog ogranka stranke, Milan Žilić, lokalni sekretar SRS i Vojislav Šešelj.

Šešelj je u svom govoru, između ostalog, rekao sledeće: „I u ovom selu, Hrtkovcima, i u ovom mestu srpskog Srema nema mesta Hrvatima. Kojim Hrvatima samo ima mestima među nama? Samo onim Hrvatima i njihovim porodicama koji su zajedno sa nama krvarili na frontovima.“ „[T]reba svakoj izbegloj srpskoj porodici da damo adresu jedne hrvatske porodice. Daće milicija, milicija će raditi onako kako vlast odluči, a mi ćemo uskoro biti vlast. Lepo, sve izbegle srpske porodice će doći na hrvatska vrata i zatečenim Hrvatima dati svoje adrese u Zagrebu i u drugim hrvatskim mestima. Hoće, hoće. Biće dovoljno autobusa, izvešćemo ih na granicu srpske zemlje, odatle peške neka produže, ako sami ne odu.Šešeljevo izlaganje je bilo praćeno povicima „Ustaše napolje“ i „Hrvati u Hrvatsku“.

Kosovo: Objavljen izveštaj „Početak nove faze u suđenjima za ratne zločine“

Autor izveštaja Amer Alija iz FHP Kosovo kazao je da je od završetka rata kosovsko pravosuđe samo ili u saradnji sa međunarodnim sudijama osudilo za ratni zločin i zločine protiv čovečnosti 74 osobe, dok je ubijeno više od 10.000 civila.

25 GODINA OD ZLOČINA U KALUĐERSKOM LAZU

Prošlo je punih 25 godina od kako su pripadnici Vojske Savezne Republike Jugoslavije na području Kaluđerskog laza, u blizini Rožaja, ubili ukupno 22 i ranili 7 civila albanske nacionalnosti, koji su sa ratom zahvaćenog Kosova izbjegli na teritoriju Crne Gore za vrijeme NATO intervencije 1999. godine. Među ubijenima su bili djeca, žena i starci. Do danas niko za ta ubistva nije kažnjen, nije ni utvrđeno da je izvršen ratni zločin, žrtve i porodice žrtava nisu obeštećene, u Kaluđerskom lazu nema spomenika.

Akcija za ljudska prava očekuje da Vrhovni državni tužilac obezbijedi preispitivanje procesuiranja ovog zločina, da Vlada nađe način da se žrtve obeštete i da se lokalna samouprava postara da se žrtvama u Kaluđerskom lazu podigne spomenik.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST NE U NAŠE IME – 31. GODINA OD RATNOG ZLOČINA U AHMIĆIMA

Mi dolje potpisani, u povodu 31. obljetnice ratnih zločina počinjenih u Ahmićima pokraj Viteza, upućujemo javnosti zajedničku izjavu.

Ratni zločin u Ahmićima jedan je od najpoznatijih i najokrutnijih zločina na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba. Dvije mjesne džamije su uništene do temelja.

U ranim jutarnjim satima, 16. travnja 1993, napad na srednjobosansko mjesto izvele su lokalne postrojbe HVO-a. Haški je sud zločine u ovom mjestu okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Među ostalima, Dario Kordić je osuđen po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina zatvora za ratne zločine počinjene u središnjoj Bosni, uključujući i Ahmiće.